Trajanje otkaznog roka

 

Član 105.

 

(1) Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

(2) Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.

(3) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.

 

_________________

 

 

Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu (stav 1.).

 

Otkazni rok predviđen je kao sastavni dio ugovora o radu. a ukoliko otkazni rok nije određen u ugovoru o radu onda se u samom ugovoru naznači odgovarajući član zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, kojim je uređeno to pitanje.

Otkaznih rokova se moraju pridržavati i radnik i poslodavac.

 

Kod redovnog otkaza odluka poslodavca o raskidanju ugovora o radu vezana je za poslovno ili lično uvjetovane valjane razloge, uz pravo zaposlenika na otkazni rok.

Isto važi i za radnika prilikom redovnog otkazivanja ugovora o radu.

 

Za vanredni/izvanredni otkaz poštovanje otkaznog roka nije obavezno.

 

Dakle otkazni rok je vrijeme za koje se odgađaju učinci otkaza. Otkaznim rokovima štite se kako radnici tako i poslodavci. U zakonu o radu obaveza poštovanja otkaznog roka veže se samo za redovni otkaz.

 

Prema njemačkoj judikaturi, ako poslodavac povrijedi odredbe o otkaznom roku, to ne utječe na valjanost samog otkaza. Međutim, u tom slučaju otkaz će imati za posljedicu prestanak ugovora o radu tek nakon isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka.

Dakle, sama povreda prava na otkazni rok ne čini otkaz ugovora o radu nezakonitim. Ako poslodavac odlukom o otkazu ugovora o radu povrijedi pravo zaposlenika na otkazni rok, onda zaposlenik može od suda tražiti da utvrdi da je odluka o otkazu nedopuštena u pogledu trajanja otkaznog roka (poslodavac priznao kraći otkaznio rok) ili da utvrdi postojanje prava na otkazni rok (ako poslodavac nije priznao pravo na otkazni rok zaposleniku, a to pravo je imao), odnosno u oba slučaja zaposlenik može od suda tražiti i da utvrdi tačan datum prestanka radnog odnosa s obzirom na trajanje otkaznog roka.

Zaposlenik može zahtjevom od suda tražiti da se utvrdi dužina trajanja radnog odnosa

i da naloži poslodavcu da mu isplati plaću do isteka otkaznog roka.

Ako zaposlenik nije tražio utvrđivanje nedopuštenosti otkaza u pogledu trajanja otkaznog

roka ili utvrđenje postojanja prava na otkazni rok, onda ne može zahtijevati samo naknadu plaće zbog pogrešno određenog otkaznog roka.

 

Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku odnosno poslodavcu (stav 2.).

Dakle Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza (uručenja otkaza). Da bi otkaz ugovora o radu doveo do željenog pravnog učinka (prestanka ugovora o radu), on se mora dostaviti (uručiti) osobi kojoj se otkazuje. U zakonima o radu u BiH nisu predviđena određena stanja i okolnosti koje dovode do zaustavljanja toka otkaznog roka. Protekom otkaznog roka nastupaju pravne posljedice redovnog otkaza ugovora o radu. Dakle, radni odnos prestaje s posljednjim danom otkaznog roka, s tim danom zaposlenik se odjavljuje s penzijsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja.

 

Poslodavac je dužan dokazati postojanje zakonom predviđenog opravdanog razloga i za situacije kada otkazuje ugovor o radu i istovremeno nudi novi ugovor s izmijenjenim sadržajem, na isti način kao i kada ugovor o radu otkazuje bez ponude novog ugovora.

 

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz (stav 3.).