XIII. PRAVILNIK O RADU

Obaveza donošenja pravilnika o radu

 

Član 118.

 

(1) Poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se uređuju plaće, organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja značajna za radnika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(2) O donošenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa sindikatom odnosno vijećem zaposlenika ukoliko su formirani.

(3) Pravilnik iz stava 1. ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

(4) Sindikat odnosno vijeće zaposlenika može od nadležnog suda zatražiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevažećim.

 

________________

 

 

Uz stav 1, poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika obavezan je donijeti  i objaviti pravilnik o radu. Poslodavac koji ne zapošljava 30 radnika ne treba donositi Pravilnik o radu, ali ukoliko želi, može.

 

Pravilnikom o radu  uređuju se plaće, organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja značajna za radnika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Osim elemenata koje treba da sadrži Pravilnik o radu prema stavu 1 ove odredbe, poželjno je da prilikom izrade Pravilnik prati odredbe zakona o radu.   Krenut će se sa općim odredbama i predmetom regulisanja pravilnika o radu. Zatim odredbe vezano za zaključivanje ugovora o radu, kojem prethodi procedura za prijem u radni odnos (uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, objava i sadržaj oglasa, dokumenti koji se prilažu uz prijavu, tim za izbor, rang lista, itd.). Nakon toga slijede odredbe vezano za obrazovanje osposobljavanje i usavršavanje tokom rada, odredbe o pripravnicima, stručnom osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa . Zatim se kao logično nameću odredbe vezano za organizaciju rada, sistematizacija radnih mjesta uz detaljan opis poslova svakog radnog mjesta. Nakon toga slijede odredbe vezano za radno vrijeme, odmore i odsustva, zaštitu radnika, plaće i naknade plaće, izuma, predmeta industrijskog dizajna i tehničkog unapređenja, zabrane takmičenja radnika sa poslodavcem, naknadu štete, prestanak ugovora o radu, propisivanje težih i lakših  prijestupa ili povreda radnih obaveza, ostavrivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, mirno rješavanje sporova, prelazne i završne odredbe.

 

 

Da bi se kvalitetno uradio Pravlnik o radu potrebno je dobro poznavati organizaciju i zakonske propise koji su važni za izradu Pravilnika o radu. S tim u vezi potrebno je poznavati zakone koji se odnose na konkretnog poslodavca i koji su releventni za istog kao što su naprimjer:  Zakon o privrednim društvima, Zakon o javnim preduzećima, Zakon o ustanovama, federalne i kantonalne zakone o platama i drugim materijalnim pravima,  zakoni iz pojedinih oblasti kao što su zdravstvo, socijalna zaštita, obrazovanje zakoni iz oblasti PIO iz oblasti zaštite zdravlja radnika i zaštite na radu, iz oblasti profesionalne rehabilitacije, osposobljavanja i zapošljavanja lica s invaliditetom i dr.

 

O donošenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa sindikatom odnosno vijećem zaposlenika ukoliko su formirani (st. 2.). Zbog toga je veoma bitno formiranje vijeća zaposlenika ili sindikata kako bi se osigurala zaštita prava radnika u postupku donošenja pravilnika o radu.

Također formiranje vijeća zaposlenika ili sindikata je veoma bitno za zaštitu prava radnika, obzirom da mogu od nadležnog suda zatražiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevažećim (st. 4.).

 

Pravilnik se objavljuje na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja (st. 3.). Potrebno je osigurati dokaz iz kojeg se može vidjeti datum objave Pravilnika o radu na oglasnoj tabli, te datum kada je isti skinut sa oglasne table, što se može uraditi sačinjavanjem službene zabilješke, koja treba da sadrži ove podatke.

 

Odredbe Zakona o radu primjenjuju se neposredno. Odredbe kolektivnog ugovora, kojim su u potpunosti regulisana neka prava i obaveze, primjenjuju se neposredno.

 

U slučaju neusklađenosti prava iz ovog Zakona o radu, pravilnika o radu i  kolektivnog ugovora primjenjuje se pravo koje je najpovoljnije za radnika, osim ako to Zakonom o radu nije izričito zabranjeno.

 

Naime članom 19 Zakona o radu propisano je da se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu se utvrditi nepovoljnija prava od prava utvrđenih ovim zakonom. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu se dakle, utvrditi povoljnija prava od prava utvrđenih ovim zakonom. Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

 

Svojevrsni garant za pravilno postupanje poslodavca predstavlja i kaznena odredba zakona. Naime ukoliko postupi suprotno članu 118. ZOR-a poslodavac odgovara i prekršajno.

 

Odredbom člana 171. stav (1) tačka 67) Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit za prekršaj poslodavac -pravno lice ako ne donese i objavi pravilnik o radu u skladu sa članom 118. ovog zakona.

Ako je prekršaj iz stava 1. ovog člana učinjen prema maloljetnom radniku najniži i najviši iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se poslodavac – fizičko lice novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice, novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.