XIV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU –

VIJEĆE ZAPOSLENIKA

Pravo formiranja Vijeća zaposlenika

 

Član 119.

(1) Radnici kod poslodavca koji zapošljava najmanje 30 radnika, imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa.

(2) Ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se odnose na ovlaštenja vijeća zaposlenika, u skladu sa zakonom.

 

________________

 

Radnici kod poslodavca koji zapošljava najmanje 30 radnika, imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa.

 

Zakonom o vijeću zaposlenika („Službene novine Federacije BiH“, 38/04) uređen je način i postupak formiranja vijeća zaposlenika, izbor i prestanak mandata članova vijeća zaposlenika, obaveze poslodavca prema vijeću zaposlenika, obaveze i ovlaštenja vijeća zaposlenika i rad vijeća zaposlenika.

 

Potrebno je obezbjediti da među članovima vijeća zaposlenika budu zastupljeni svi dijelovi procesa rada, kao i starosna, kvalifikaciona, spolna i druga zastupljenost zaposlenika.

 

 

Odrerdbom člana 2. Zakona o vijeću zaposlenika propisano je  zaposlenici kod poslodavca koji ima u radnom odnosu najmanje 15 zaposlenika, osim zaposlenika u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine, policiji, organima uprave i službama za upravu, imaju pravo da učestvuju u odlučivanju o pitanjima u vezi sa njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

Međutim, ovim članom 119. stav 1. ZOR-a  sada je propisano da radnici kod poslodavca koji zapošljava najmanje 30 radnika, imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika.

Imajući u vidu navedeno, potrebno je uskladiti odredbe Zakona o vijeću zaposlenika sa odredbama ovog Zakona o radu.

 

Ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika (npr. manje od 30 radnika), sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se odnose na ovlaštenja vijeća zaposlenika, u skladu sa zakonom.

 

Vijeće zaposlnika treba da se brine o zaštiti prava i interesa radnika. S tim u vezi je i odredba člana 74. ovog zakona koja reguliše otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnosti

Naime poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran. Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati ovu saglasnost rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka. U slučaju otkazivanja ugovora o radu, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uvećanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz člana 111. ovog zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

 

Poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika, a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkaže ugovor o radu najmanje petorici radnika, dužan je da se konsultira sa vijećem zaposlenika i sindikatom, čl. 109. ZOR.

 

 

Prema članu 26. Zakona o vijeću zaposlenika poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika, donijeti odluku o:

– otkazu članu vijeća zaposlenika;

– otkazu zaposleniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti;

– otkazu zaposleniku starijem od 55 godina i ženi starijoj od 50 godina;

– prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju podataka trećim licima o zaposleniku.

Ako se vijeće zaposlenika u roku od 10 dana od dana tražene saglasnosti pisano ne izjasni o davanju saglasnosti, smatra se da je saglasno s odlukom poslodavca.

Ako vijeće zaposlenika uskrati saglasnost na odluku iz stava 1. ovog člana, rješavanje spora povjerava se arbitraži.

 

Vijeća zaposlenika imaju relativno male ovlasti suodlučivanja, ali Vijeće zaposlenika može sa poslodavcem zaključiti pisani sporazum o uređivanju određenih pitanja iz radnog odnosa, tj. proširiti svoja ovlaštenja.