Pravo na vođenje krivičnog ili građanskog postupka

 

Član 13.

 

U slučajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili u vezi s radom, ni jedna odredba ovog zakona ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje krivičnog ili građanskog postupka.

 

______________________________

 

 

Krivični i građanski postupak pružaju dodatnu zaštitu prava radnika, kao lica nad kojim se na radnom mjestu od strane poslodavca ili drugih osoba unutar firme može počiniti krivično djelo i kome se može nanijeti kako materijalna, tako i nematerijalna šteta.

Vezano za vođenje krivičnog postupka u slučajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu radnik ima pravo i na krivičnopravnu zaštitu ukoliko su se nedozvoljenim radnjama stekla obilježja bića krivičnog djela.

 

S tim u vezi postoje mnogobrojna djela koja se mogu izvršiti prema licu u radnom odnosu, a koja predstavljaju krivična djela, u koja se između ostalih ubrajaju: povreda tajnosti pisma ili druge pošiljke (čl. 186. KZ FBiH), neovlašćeno otkrivanje profesionalne tajne (čl. 187. KZ FBiH), neovlašćeno prisluškivanje i zvučno snimanje (čl. 188. KZ FBiH), neovlašćeno optičko snimanje (čl. 189. KZ FBiH), nedozvoljeno korišćenje ličnih podataka (čl. 193. KZ FBiH), spolni odnošaj zloupotrebom položaja (čl. 205. KZ FBiH),  bludne radnje (čl. 208. KZ FBiH).

 

Takođe u Krivičnom zakonu Federacije BiH u čl. 279. do 285. propisana su posebna krivična djela protiv radnih odnosa u koja se ubrajaju: povreda ravnopravnosti u zapošljavanju, povreda prava iz radnog odnosa, povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti, povreda prava iz socijalnog osiguranja, zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja, neizvršenje odluke o vraćanju na rad, nepoduzimanje mjera zaštite pri radu.

Navedena krivićna djela čl. 279. do 285. KZ FBiH blanketnog su karaktera. Sva krivična djela sa izuzetkom krivičnog djela zloupotrebe prava iz socijalnog osiguranja i neizvršavanja odluke suda o vraćanju na rad, izvršavaju se svjesnim nepridržavanjem propisa ili općih akata. Posljedica krivičnih djela protiv radnih odnosa je uskraćivanje ili ograničavanje prava koja pripadaju radniku.

Učinitelj ovih djela redovno su osobe koje su po svom položaju u mogućnosti da odlučuju o nekom pravu radnika iz radnog odnosa. Kod krivičnih djela neizvršavanja odluke o vraćanju na rad i nepoduzimanja mjera zaštite na radu kao učinitelji zakonom su izričito određeni službena osoba ili odgovorna osoba ili samostalni privrednik.

Umišljaj je jedini oblik krivnje. Umišljaj obuhvaća i svijest o nepridržavanju zakona ili drugih propisa ili općih akata, čime se radniku ili uskraćuje ili ograničava pravo koje mu pripada iz radnog odnosa ili socijalnog osiguranja.

 

U kontekstu naprijed navedenog posebno se može istaknuti krivično djelo povreda prava iz radnog odnosa kojim je određeno da ko kršenjem propisa ili općeg akta ili kolektivnog ugovora o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa, o plaći ili drugim primanjima, o radnom vremenu, o odmoru ili odsustvu, zaštiti žena, mladeži i invalida ili o zabrani prekovremenog ili noćnog rada uskrati ili ograniči zaposleniku pravo koje mu pripada, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine (čl. 280 KZ FBIH).

 

Za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj, koji obuhvaća svijest učinitelja o njegovom kršenju propisa, općeg akta ili kolektivnog ugovora i svijest da takvim postupanjem uskraćuje ili ograničava radniku pravo koje mu pripada, tj. svijest da time povređuje pravo koje zaposleniku pripada.

 

Vezano za vođenje građanskog postupka zbog naknade štete tužitelj bi mogao zahtijevati kako materijalnu, tako i nematerijalnu štetu. Primjera radi tužitelj bi mogao potraživati naknadu izgubljene zarade zbog izostanka zapošljavanja, naknadu štete zbog toga što mu je uskraćeno pravo na ljekarsku pomoć što je imalo za posljedicu pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja, naknadu za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, povrede ugleda i časti,  za pretrpljene fizičke bolove ili strah i drugo.