Sloboda udruživanja

 

Član 14.

 

(1) Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, te se u njega učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.

(2) Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, formirati udruženje poslodavaca, te se u njega učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog udruženja.

(3) Sindikat i udruženja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.

 

_______________________________

 

Sindikat je profesionalno udruženje radnika koji su se organizirali kako bi štitili svoja prava i promicali svoje interese. Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat. Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru da se učlane u sindikat, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata. Sindikat mogu osnovati kako radnici zaposleni kod poslodavca, tako i obrtnici, osobe koje su vlasnici radnji, samozaposleni, itd. Osnovni su ciljevi sindikata zaštita i unapređenje uvjeta rada, promicanje radničke i društvene solidarnosti i uzajamnosti u svrhu unapređenja ekonomsko-socijalnih kolektivnih interesa, zaštita kolektivnih i individualnih prava, te izgradnja društva u kojem će se poštivati prava radnika, njihov rad i pravo na isplatu plaće za isti. Cilj je i briga o dostojanstvu radnika, te njihovoj socijalnoj sigurnosti u uslovima nezaposlenosti, bolesti i starosti. Kao temeljna načela sindikalnog djelovanja možemo istaknuti zajedništvo i solidarnost. Sindikati imaju pravo na donošenje svojih statuta i pravila, slobodu izbora svojih predstavnika, organiziranje svog upravljanja i pravca djelovanja, formuliranje svog akcionog programa, a javna vlast se mora uzdržavati od svake intervencije koja bi imala za cilj ograničavanje ovog prava ili ometanje zakonskih prava radnika.

 

Većina radničkih prava, uključujući i mnoga koja se danas podrazumjevaju, kao što su osmosatno radno vrijeme, minimalna plaća, pravo na plaćeni odmor, plaćeno bolovanje, direktni su rezultat dugotrajnoga rada i borbe sindikata, počevši od 19. vijeka. Isto tako, radnički je pokret igrao odlučujuću ulogu u uspostavi socijalne države, odnosno sistema socijalne sigurnosti koji, među ostalim, uključuje opće zdravstveno i penzijsko osiguranje i pravo na naknadu za nezaposlenost.

 

Osnivanje sindikata temelji se na slobodi udruživanja kao pravu na rad i u vezi sa radom. Sloboda udruživanja je osnova kolektivnih radnih odnosa. Odredom člana 11. stav (1) Evropske konvencije o ljudskim pravima je propisano da svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja sa drugima, uključujući pravo da osniva sindikat i učlanjuje se u njega radi zaštite svojih interesa. Sloboda udruživanja osigurana je i Konvencijom o slobodi udruživanja i zaštiti prava organizovanja broj: 87 iz 1948. godine. Za osnivanje sindikata nije potrebno nikakvo pretodno odobrenje od strane javne vlasti, ali prilikom registacije moraju se ispuniti uslovi koje propisuje Zakon o udruženjima i fondacijma Federacije Bosne i Hercegovine. Sindikati se osnivaju kao udruženja. Udruženje mogu osnovati najmanje tri fizička odnosno pravna lica. Udruženje se osniva donošenjem osnivačkog akta. Sindikat se često registruje pod nazivom samostalni, neovisni/nezavisni, unija, udruženje. Također sindikati se mogu udružiti u savez, pa tako imamo i savez samostalnih sindikata.

 

Sindikati se mogu podijeliti s obzirom na obilježje radnika koja zapošljavaju pa tako imamo: 1) sindikat zaposlenika jedne organizacije bez obzira na njihovu struku; 2) sindikat zaposlenika iste struke odnosno zanimanja iz različitih organizacija i industrija, kao na primjer sindikat ekonomista (strukovni sindikat); 3) sindikat koji okuplja zaposlenike različitih zanimanja zaposlenih u nekoj grani/industriji u različitim organizacijama, koji postoji zbog potrebe zajedničkog nastupa svih onih koji osjećaju probleme industrije u kojoj rade, kao na primjer sindikat zaposlenika u brodogradnji  (granski/industrijski sindikat); 4) sindikat otvoren za sve zaposlenike, dakle zaposlenike svih zanimanja i iz svih organizacija i industrija, čija snaga proizlazi iz brojnosti njegovoga članstva (opći sindikat).

 

Odredbom člana 171. stav (1) tačka 1) propisano je da će se novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit  za prekršaj poslodavac – pravno lice, ako onemogući organiziranje sindikata ili radnika stavi u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu (član 14. stav 1. i član 15. stav 2.)

Ako je prekršaj učinjen prema maloljetnom radniku najniži i najviši iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

Za prekršaj kaznit će se poslodavac – fizičko lice novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.

Za prekršaj kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice, novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.

 

Općenito gledajući, jasno je da je temeljni razlog pridruživanja zaposlenika sindikatima težnja za ostvarenjem povoljnijih uslova rada i pogodnosti koja iz tog proizilaze, a koja ne mogu samostalno osigurati. Poslodavci imaju znatno veću moć nego pojedinačni zaposlenici, a kolektivno pregovaranje javlja se kao mehanizam putem kojega se (do neke mjere) redistribuira moć poslodavaca radnicima te se radnicima nudi legitiman način da utječu na vlastite uslove zaposlenja.

 

Također poslodavci imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svom slobodnom izboru, osnovati udruženje poslodavaca te se u njega učlaniti, uz uslove koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima tog udruženja. Navedena udruženja mogu se osnovati bez bilo kakvog prethodnog odobrenja. Članovi udruženja su poslodavci.

Okupljanje poslodavaca omogućava zajedničko sagledavanje i analiziranje društvenog ambijenta u kojem djeluju, a potom formuliranju jedinstvenih zaključaka, prijedloga i preporuka koji se podnose nadležnim organima (npr. ministarstvima), kako bi zakonodavstvo postalo odraz stvarnih potreba i mogućnosti privrede. Cilj je zajedničko predstavljanje kako bi se zaštitili kolektivni interesi poslodavaca kao što su profit i zarada, posebno kod zaključivanja kolektivnog ugovora i granskih kolektivnih ugovora.

Djelatnost udruženja (kao ni sindikata) ne može se privremeno zabraniti niti se udruženja može raspustiti odlukom izvršne vlasti.

Udruženje se može udruživati u saveze ili pripojiti, razdvojiti ili transformisati samo u drugo udruženje. Za osnivanje udruženja poslodavaca kao i za osnivanje sindikata nije potrebno nikakvo prethodno odobrenje od strane javne vlasti, ali  se prilikom registacije moraju ispuniti uslovi koje propisuje Zakon o udruženjima i fondacijma Federacije Bosne i Hercegovine.