XVIII. ŠTRAJK

Organiziranje štrajka

 

Član 156.

(1) Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova.

(2) Štrajk se može organizirati samo u skladu sa Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom.

(3) Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog ovim zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se strane sporazumjele.

 

___________________

 

Radi zaštite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih članova sindikat ima pravo pozvati na štrajk i isti provesti.

 

Štrajk se može organizirati samo u skladu sa Zakonom o štrajku, pravilima sindikata o štrajku i kolektivnim ugovorom.

 

Radnik slobodno odlučuje o svom učešću u štrajku.

 

Organiziranje i učestvovanje u štrajku organiziranom u skladu sa odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata o štrajku, ne predstavlja povredu ugovora o radu.

Odredbe Zakona o štrajku ne primjenjuju se u slučajevima kada sindikat organizira štrajk upozorenja ukoliko isti traje najduže dva sata.

 

Štrajk se mora najaviti poslodavcu u pismenoj formi, najkasnije deset dana prije početka štrajka.

 

U pismenoj najavi navode se razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

 

Istovremeno, organizator štrajka je dužan da o vremenu i mjestu održavanja štrajka obavijesti nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova.

 

Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno utvrđuju poslove koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka.

 

Sporazum sadrži, naročito, odredbe o poslovima i broju zaposlenika koji su dužni da rade za vrijeme štrajka ili isključenja sa rada radi osiguranja minimuma procesa rada (proizvodno održavajući poslovi), osiguranja neophodnih uvjeta života i rada stanovništva, odnosno rada drugih pravnih lica, kao i radi osiguranja imovine i sprječavanja ugrožavanja života i lične sigurnosti ili zdravlja stanovništva (zdravstvo, elektroprivreda, vodoprivreda, PTT usluge, međunarodni saobraćaj).

 

 

Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog ovim zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se strane sporazumjele. Ako strane rješavanje spora povjere arbitraži predviđenoj Zakonom o radu, odluka arbitraže je obavezujuća.

 

Postupak mirenja može se okončati sporazumom. Ako je sporazum postignut u slučajevima spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugog sličnog spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, taj sporazum ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, dok sporazum postignut u slučaju spora zbog plaće ili naknade plaće ima pravnu snagu i učinke nagodbe.

 

Poslodavac može zaposlenike koji ne sudjeluju u štrajku isključiti iz procesa rada (lockout) samo kao odgovor na već započeti štrajk.

 

Isključenje zaposlenika iz procesa rada ne može započeti prije isteka osam dana od dana početka štrajka.

 

Broj zaposlenika isključenih iz procesa rada ne može biti veći od polovine broja zaposlenika u štrajku.

 

Isključenje zaposlenika iz procesa rada može trajati najduže do okončanja štrajka.

Poslodavac je dužan za zaposlenike (isključene) iz procesa rada uplaćivati doprinose za socijalno osiguranje utvrđene zakonom, na osnovicu koju čini najniža plaća.

 

Radnik zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, organiziranom u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika niti to predstavlja povredu obaveza iz radnog odnosa.  Radnik ne smije biti prisiljen sudjelovati u štrajku.

 

Radniku koji je sudjelovao u štrajku plaća se može smanjiti srazmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

 

Poslodavac može da podnese zahtjev nadležnom sudu radi zabrane organiziranja i provođenja štrajka suprotno odredbama ovog zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata o štrajku.

 

Poslodavac može od sindikata da zahtijeva naknadu štete koju je pretrpio zbog štrajka koji nije organiziran i proveden u skladu sa odredbama ovog zakona.

 

U toku štrajka organiziranog pod uvjetima i na način utvrđenim ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i pravima sindikata o štrajku, poslodavac ne može zaposliti nove zaposlenike koji bi zamijenili učesnike u štrajku.

 

Odluku o stupanju u štrajk donosi ovlašteni organ sindikata.

 

Odluka o štrajku može da sadrži:

  • razloge radi kojih se stupa u štrajk,
  • datum donošnja odluke o štrajku,
  • mjesto, dan, vrijeme početka i trajanja štrajka,
  • zahtjevi radnika i organ kome su zahtjevi upućeni,
  • sastav štrajkačkog odbora i predsjednika odbora,
  • obavještavanje poslodavca pisanim putem o sastavu štrajkačkog odbora.
  • mjesto okupljanja radnika, ako se štrajk ispoljava okupljanjem, s tim što mjesto okupljanja ne može biti van kruga ustanove u kojoj se štrajkuje.

 

 

Štrajk se organizira i vodi tako da se štrajkom ne ugrožava sigurnost ljudi i imovine i javna sigurnost.

Radnici koji učestvuju u štrajku ne mogu sprječavati radnike koji ne učestvuju u štrajku da rade, niti mogu sprječavati poslodavca da raspolaže sredstvima kojima obavlja djelatnost.

 

Štrajk prestaje na osnovu odluke ovlaštenog organa sindikata ili na osnovu sporazuma strana u sporu.