Privremeni i povremeni poslovi

 

Član 166.

 

(1) Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima:

  1. da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu,
  2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine.

(2) Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

 

___________________

 

 

Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetom da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu. Drugi kumulativni uvjet koji mora biti ispunjen je da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine.

Dakle angažman po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima ne dolazi u obzir ukoliko su ispunjeni uslovi za sklapanje ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.

 

Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova nema karakter ugovora o radu, na osnovu koga se zasniva radni odnos. Ovo je sui generis ugovor, građansko-pravni ugovor. Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova razlikuje se od ugovora o djelu koji je obligacioni ugovor i koji uopće nije predviđen propisima u oblasti rada. Ugovor o djelu se na primjer zaključuju sa krojačem da napravi odjelo, slikarem da izradi sliku, prilikom preseljenja namještaja sa jedne lokacije na drugu, unošenja uglja itd.

 

Obavljanje privremenih i povremenih poslova vremenski je ograničeno i ne može trajati duže od 60 dana u toku jedne kalendarske godine. Iz ove odredbe proizilazi da u period od 60 dana treba uračunati i nedelju, dane državnih praznika i druge dane kada se ne radi.

 

Također, važno je za istaći da je zakonsko ograničenje od 60 dana vezano za obavljanje određenog posla, što znači da jedno fizičko lice može biti angažovano po osnovu više ugovora o privremenim i povremenim poslovima u toku jedne kalendarske godine na različitim poslovima.

Za obavljanje poslova iz člana 166. ovog zakona zaključuje se ugovor u pisanoj formi. Ugovor sadrži: vrstu, način, rok izvršenja poslova i iznos naknade za izvršeni posao.

 

 

Lice sa kojim se zaključuje navedeni ugovor može biti i penzioner, radnik tj. već zaposleno lice. Također ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova može zaključiti i radnik kod istog poslodavca, ali pod uslovom da poslovi koje se obavljaju po ovom ugovoru i vrijeme u koje se obavljaju ne poklapaju sa redovnim poslovima i redovnim radnim vremenom.

 

Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova je najčešće zaključuje za vrijeme turističke sezone u turističkim gradovima ili mjestima, zatim kod sezonskih poslova branje voća, ljekovitog bilja, sezonskom prevozu putnika itd.

 

Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Iz navedene odredebe je vidljivo da se prava lica koja se angažuju po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima i obaveze poslodavaca veoma  razlikuju u odnosu na prava i obaveze po osnovu ugovora o radu.

Ovo lice ima pravo na odmor u toku radnog dana pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu, što dalje znači da ovo lice ako radi duže od šest sati dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. Način korištenja i vrijeme u kojem se koristi uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o privremenim i povremenim poslovima.

S obziorm da ova lica ne zasnivaju radni odnos, nemaju druga prava koja ostvaruju lica u redovnom radnom odnosu, kao što su pravo na topli obrok, naknada troškova prevoza na posao i sa posla, itd. Međutim, u ugovoru o obavljanju privremenim i povremenim poslova mogu se posebno regulisati i ova prava.

 

Također u stavu (2) člana 166. Zakona o radu propisano je da se licu koje obavlja privremene i povremene poslove osiguravaju i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

 

Lica angažovana po osnovu ovog ugovora prema ranijem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH”, br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12), se smatraju licima koja su osigurana u određenim okolnostima, te im se osiguravaju prava u slučaju gubitka radne sposobnosti, a u slučaju smrti članovima njihove porodice pravo na porodičnu penziju, ako je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrt posljedica povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti nastale za vrijeme obavljanja privremenih i povremenih poslova u smislu propisa o radu.

 

 

Obaveza plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u mjesečnom iznosu od 60,00 KM propisana je Odlukom o visini doprinosa za PIO za lica osigurana u određenim okolnostima („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/14).

 

Međutim u novom Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju predviđen je drugačiji tretman ugovora o privremenim i povremenim poslovimana, na način da lice koje obavlja privremene i povremene poslove u skladu sa propisima o radu ima status osiguranika zaposlenika. U tekstu Prijedloga novog Zakona o doprinosima, za ovu kategoriju obveznika je predviđena obaveza plaćanja doprinosa za PIO po stopi kao za osiguranike iz osnova radnog odnosa. Međutim isti još nije stupio na snagu, te i dalje postoji obaveza plaćanja doprinosa za PIO u iznosu od 60 KM na mjesečno.

 

Angažovana lica nemaju status radnika i ne ostvaruju prava po osnovu radnog odnosa propisana Zakonom o radu FBiH i propisima donesenim na osnovu Zakona o radu.

Također porezni tretman ugovora o privremeni i povremenim poslovima je drugačiji od ugovora o radu.

 

Stranac u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca (“Službene novine FBiH”, broj

111/2012) može zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme ili ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova uz posjedovanje radne dozvole, u skladu sa ovim zakonom. Radna dozvola se izdaje strancu, pod uvjetom da ima odobrenje za stalno nastanjenje ili privremeni boravak u Federaciji BiH i da u evidenciji za zapošljavanje među nezaposlenim nema lica koje ispunjavaju uslove koje poslodavac zahtjeva za zaključivanje ugovora i radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

 

Odredbom člana 171. stav (1) tačka 70) propisano je da će se novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit za prekršaj poslodavac -pravno lice, ako postupi suprotno odredbama čl. 166. i 167. ovog zakona

Ako je prekršaj učinjen prema maloljetnom radniku najniži i najviši iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

Za prekršaj kaznit će se poslodavac – fizičko lice novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.

Za prekršaj kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice, novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.