Postupanje sa ličnim podacima radnika

 

Član 30.

 

Lični podaci radnika ne mogu se prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim licima, osim ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.

 

____________________________________

 

 

 

Lični podaci koji nedvosmisleno razlikuju određeno lice od ostalih lica, zovu se identifikacioni podaci. U identifikacone podatke se svrstavaju ime i prezime, adresa Vašeg stanovanja, datum rođenja, JMBG. Dakle lični podatak je bilo kakav podatak ili informacija koja se odnosi na ličnost i na osnovu kojeg je utvrđen ili se može utvrditi identitet. Obavezni elementi ugovora o radu propisani su u članu 24. Zakona o radu, a oni sadrže i lične podatke koje  je radnik obavezan dati prilikom zaključenja ugovora o radu.

 

Zloupotrebom ličnih podataka može doći do narušavanja privatnosti. S tim u vezi imamo kategoriju posebnih podataka koji govore o: rasnom porijeklu, državljanstvu, nacionalnom ili etničkom porijeklu, političkom mišljenju ili stranačkoj pripadnosti, članstvu u sindikatima, religijskom, filozofskom ili drugom uvjerenju, zdravstvenom stanju, genetskom kodu, seksualnom životu; krivičnim presudama; biometrijskim podacima (npr. otisci prstiju). Njihova zlouptreba je posebno osjetljiva i može dovesti do povrede prava na privatnost.

Postoje dva izuzetka od pravila po kojem je zabranjeno da se lični podaci radnika prikupljaju, obrađivaju, koriste ili dostavljati trećim licimai to su:

  1. ako je to određeno zakonom i
  2. ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa

 

 

Dakle lični podaci mogu se obrađivati samo ako je obrada ličnih podataka propisana zakonom, ili kako to je to propisano ovom odredbom  ukoliko je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa. Svrha obrade također mora biti osigurana zakonom, ili u slučaju ličnog pristanka pojedinca, pojedinac mora biti unaprijed obaviješten o svrsi obrade.

 

Lični podaci mogu se prenijeti na treća lica samo: a) kada je tako propisano zakonom; b) ako je pojedinac dao izričitu ličnu saglasnost; c) ako je prenos potreban za ispunjenje ugovora, ili u cilju ispunjenja obaveza i posebnih prava kontrolora podataka u oblasti zapošljavanja; d)  iznimno, ako je prenos ličnih podataka potreban za ostvarenje zakonske ovlasti, dužnosti i obaveze javnog sektora, pod uslovom da takva obrada ne ugrožava opravdani interes pojedinca na koje se lični podaci odnose; e) ako je to neophodno za ispunjenje zakonskog interesa privatnog sektora i ti interesi jasno nadilaze interese pojedinih ustanova na koje se lični podaci odnose.

 

 

Ukoliko se kršenje prava desilo od strane kontrolora ili obrađivača podataka ili ako postoji direktna opasnost za povredu prava, u skladu sa članom 30. Zakona o zaštiti ličnih podataka  pojedinac može uložiti prigovor Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH.

 

 

Odredbom člana 171. stav (1) tačka 10) propisano je da će se novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac -pravno lice, ako prikuplja, obrađuje, koristi ili dostavlja trećim licima lične podatke o radniku.

Ako je prekršaj učinjen prema maloljetnom radniku najniži i najviši iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

Za prekršaj kaznit će se poslodavac – fizičko lice novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.

Za prekršaj kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice, novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.