Prijem pripravnika

 

Član 32.

 

(1) Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.

(2) Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je prema zakonu, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.

(3) Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu dana, ako zakonom nije drugačije određeno.

(4) Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na 70% plaće utvrđene za poslove za koje se osposobljava.

(5) Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o većem iznosu plaće iz stava 4. ovog člana.

 

_____________________________

 

Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanje za koje je steklo određen stepen stručne spreme radi obavljanje pripravničke prakse, kada je pripravnički staž uslov za rad u određenom zanimanju i na određenim poslovima, a posebno ako je prethodno radno iskustvo predviđeno zakonom. Prethodno radno iskustvo može biti i uslov predviđen pravilnikom o radu, a u svakom slučaju diskreciono je pravo poslodavca da li će zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom. Radi se o osobi koja nema nikakvog radnog iskustva u zanimanju za koje se školovala,  te prvi put zasniva radni odnos u svojoj struci u cilju sticanja pripravničkog staža. Osoba može imati radnog iskustva van stečene stručne spreme, ali će i tom slučaju morati obaviti pripravnički staž. Naime u pojedinim profesijama zakon ili pravilnik (opći akt podzakonske pravne snage) određuju da za zasnivanje radnog odnosa nije dovoljno imati odgovarajuće obrazovanje, to jest određenu vrstu i stepen stručne spreme, već je neophodno nakon školovanja kroz pripravnički staž steći određeno radno iskustvo.

 

Zaključivanjem ugovora o radu sa pripravnikom, što je novina uvedena ovim zakonom, pripravnik stiče sva prava, obaveze i odgovornosti kao i ostali radnici.

S tim u vezi radnim iskustvom, koje predstavlja praktičnu nadgradnju znanja stečenog školovanjem, postiže se puna spremnost za rad na poslovima u okviru određene vrste i stepena stručne spreme. U cilju obavljanja pripravničkog staža, poslodavci sa licima koja su završila školovanje zasnivaju radni odnos u svojstvu pripravnika. S obzirom da se radi o ugovoru koji se potpisuje sa osobom koja još uvek nije navršila u potpunosti pripravnički staž, ovakav ugovor se može potpisati i sa licem koje je radilo u konkretnoj struci kraće od vremena utvrđenog za pripravnički staž, kao i sa licem koje ima radno iskustvo van traženog stepena i vrste stručne spreme.

Pripravnik ima sva prava iz radnog odnosa u koja ulaze: zabrana diskriminacije, osiguranje uvjete za rad na siguran način koji ne ugrožava život, zdravlje, zaštitu privatnosti, pravo na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje u skladu s mogućnostima i potrebama rada, pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor, sedmični odmor, godišnji odmor, plaćeno i neplaćeno odsustvo, plaćeni godišnji odmor, pravo prenosa neiskorištenog dijela godišnjeg odmora i pravo korištenja istog najkasnije do 30. juna iduće godine, zaštita trudnica, pravo na platu (70%) i naknadu plate, itd.

 

Primjera radi ako je uslov za rad na poslovima medicinske sestre tehničara završena srednja medicinska škola, odrađen pripravnički staž od šest meseci i položen stručni ispit, to znači da zdravstvena ustanova u kojoj se pripravnički staž stiče može da potpiše ugovor o radu sa pripravnikom sa licem koje nema radnog iskustva u medicini na poslovima medicinska sestra tehničar (može da ima radnog iskustva u drugoj profesiji, npr da je radila kao administrativni radnik), ili nema punih šest meseci pripravničkog staža kao medicinska sestra.

 

Ugovor o radu sa pripravnikom obavezno se zaključuje na određeno vrijeme, s tim da  ne može trajati duže od godinu dana, ali se drugim zakonom, ne i pravilnikom, može odrediti i drugačije trajanje pripravničkog staža.

Sve dok pripravnik ne položi stručni ispit smatra se da nije stvarno osposobljen za samostalan rad.

 

Pripravnik treba da se osposobi za poslove u okviru svoje stručne spreme. Način i poslovi za koji se pripravnik obućava utvrđuje poslodavac. Poslodavac bi treba da odredi radno mjesto za koje se pripravnik osposobljava.

 

 

Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na 70% plaće utvrđene za poslove za koje se osposobljava. Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o većem iznosu plaće.

 

Kako prema Zakonu ne postoji obaveza zaključivanja ugovor o radu sa pripravnikom, poslodavac može i bez stručnog osposobljavanja za samostalan rad primiti radnika, prema autonomnoj procjeni. Ukoliko na primjer za određeno zanimanje nije potrebno polaganje stručnog ispita, onda nije svrsishodno ni da poslodavac općim aktom propisuje obavljanja pripravničkog staža, jer ima mogućnost ugovoriti probni rad.

Međutim ukoliko je Zakonom ili Pravilnikom o radu predviđen prijem pripravnika radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad onda poslodavac mora zasnovati radni odnos sa pripravnikom. Pravilnikom o radu potrebno je urediti sva pitanja koja se odnose na pripravnika, kao i polaganje stručnog ispita nakon obavljenog pripravničkog staža.

 

Trajanje pripravničkog staža se produžava u slučaju opravdane odsutnosti zbog bolesti, porođajnog odsustva i drugog odsustva koje se računa u staž osiguranja.

 

Odredbom člana 171. stav (1) tačka 11) propisano je da će se novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac -pravno lice, ako zaključi ugovor o radu s pripravnikom ili utvrdi pripravniku plaću, suprotno članu 32. ovog zakona.

(2) Ako je prekršaj iz stava 1. ovog člana učinjen prema maloljetnom radniku najniži i najviši iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se poslodavac – fizičko lice novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.

(4) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice, novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM.