Zasnivanje radnog odnosa

 

Član 4.

 

(1) Stupanjem na rad radnika na osnovu zaključenog ugovora o radu zasniva se radni odnos.

 

(2) Nakon zaključivanja ugovora o radu poslodavac je dužan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonom.

 

 

_________________________________

 

Zasnivanju radnog odnosa prethodi zaključivanje ugovora o radu i stupanje radnika na rad. Ugovor o radu je neophodan uslov za stupanja na rad radnika, tj. ugovor je pravni osnov temeljem kojeg se zasniva radni odnos. Što dalje znači da ugovor o radu postoji i da je punovažan od momenta njegovog potpisivanja, ali će pravne posledice proizvoditi u nekom kasnijem trenutku, trenutku stupanja zaposlenog na rad.

Ako radnik ne stupi na rad danom utvrđenim ugovorom o radu, smatra se da nije zasnovao radni odnos, osim ako je spriječen da stupi na rad iz opravdanih razloga ili ako se radnik i poslodavac drugačije dogovore (član 36. st. 2. Zakona o radu Republike srpske (Službeni glasnik Republike Srpske broj: 1/16 i 66/2018).

 

Poslodavac je obavezan podnijeti prijavu za upis u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, koji se vodi u Poreskoj upravi Federacije BiH. Ovu prijavu poslodavac je u obavezi da podnese za svakog zaposlenika kojeg prima u radni odnos najkasnije dan prije otpočinjanja rada osiguranika, a kopiju prijave je obavezan da mu uruči odmah na početku rada.

 

Ugovor o radu se zaključuje u pismenoj formi i sadrži podatke i druge elemente u skladu sa članom 24. ovog Zakona. U ugovoru o radu može se naznačiti odgovarajući član zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, kojim su uređena pitanja vezano za: a) dužinu i raspored radnog vremena; b) plaću, dodatke na plaću, te periode isplate; c) naknadu plaće; d) trajanje godišnjeg odmora; e) otkazni rok i f) druge podatke u vezi sa uvjetima rada.

 

Prema odredbi člana 34. Zakona o radu Republike Srpske ugovor o radu zaključuje se prije stupanja radnika na rad, te ako poslodavac sa radnikom ne zaključi ugovor o radu smatra se da je radnik zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme danom stupanja na rad.

 

Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te ga je dužan upoznati sa organizacijom rada. (čl. 55).

Nakon zaključivanja ugovora o radu poslodavac je dužan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (obavezno osiguranje). Dakle radi se o obaveznim osiguranjima. Ugovorne strane se ne mogu odreći obaveznog osiguranja, niti na bilo koji način ugovorom mjenjati.

 

Zasnivanje radnog odnosa veže se za ustavno načelo slobode rada. U Ustav Federacije Bosne i Hercegovine u članu II. A 2.(1) l) propisano je da sve osobe na teritoriji Federacije uživaju prava i osnovne slobode u koja se  između ostalih svrstava i sloboda na rad.

 

Poslodavac ne može od zaposlenog tražiti naknadu štete u slučaju kada dođe do neispunjenja ugovora o radu krivicom zaposlenog, iz razloga što ugovor o radu ne proizvodi pravno dejstvo samim zaključenjem, odnosno potpisivanjem, već danom stupanja zaposlenog na rad.

S tim u vezi ukoliko ne stupi na rad danom otpočinjanja rada postavlja se pitanje treba li snositi posljedice naknade štete poslodavcu. Imajući u vidu pravo na slobodu rada, do odgovornosti za naknadu štete zbog nestupanja na rad dolazi samo ukoliko je zaključen ugovor o radu sa klauzulom kojom je predviđena naknada štete.

Stupanje na rad poslije ugovorenog roka moguće je u slučajevima objektivne sprječenosti zaposlenog da ugovorenog dana počne da radi kod poslodavca. U tom slučaju, zaposleni će stupiti na rad u novom roku koji mu bude odredio poslodavac, zavisno od prirode trajanja objektivne sprječenosti da stupi na rad ugovorenog dana.

 

Radnik se mora prijaviti kod Porezne uprave dan prije nego stupi na rad. Dan stupanje na rad određuje se ugovorom o radu.

 

Prilikom zaključivanja ugovora o radu postoji zakonska mogućnost ugovaranja probnog rada, što je autonomno pravo poslodavca da odredi poslove koji podlježu obavezi probnog rada. Sva pitanja u vezi probnog rada regulišu se Pravilnikom o radu.. U ugovoru o radu saglasno odredbi člana 21. stav (1) Zakona o radu ugovara se i probni rad.  Dakle u ugovoru o radu ugovora se i probni rad, te je zbog mogućeg nazadovoljavanja na probnom radu potrebno ugraditi odredbe o prestanku ugovora o radu zbog nezadovoljavajućeg probnog rada ili prije završetka probnog rada.

 

Stupanjem radnika na rad nastupaju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, što dalje znači da, ako ne stupi na rad na dan određen u ugovoru, radni odnos nije zasnovan. Da bi se zaključio pravno valjan ugovor o radu potrebno je da postoji saglasnost volja ugovornih strana.. Radi se o dvostrano obaveznom ugovoru (contractus billaterales) jer se ustanovljavaju obaveze za obe ugovorne strane. Ugovor o radu je ugovor sui generis jer se razlikuje od drugih ugovora. U pozitivnopravnim rješenjima izričita primjena općih pravila obligacionog prava vezuje se samo za naknadu štete koju zaposlenik pretrpi na radu ili u vezi rada, tj. za naknadu štete koja nije regulirana odredbama Zakona o radu. Opći propisi obligacionog prava primjenjuju se isključivo u skladu s prirodom ugovora o radu. Ugovor o radu je normiran radno-pravnom regulativom. Radi se o konsenzualnom ugovoru. Svrstava se u grupu ličnih pravnih poslova (intuitu personae) jer se zaključuje zbog ličnih kvaliteta jedne ili obe ugovorne strane. Iako na prvi pogled ugovor o radu pripada skupini formalnih ugovora jer je čl. 24 stav (1) ZOR-a propisano da se ugovor o radu sklapa u pisanom obliku, ugovor o radu ipak pripada skupini neformalnih ugovora. Naime, zakonodavac je, s ciljem zaštite radnika, u stav (3) istog člana propisao da ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu sa radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, ako poslodavac drugačije ne dokaže, što znači da propuštanje sklapanja ugovora u pisanoj formi ne utječe na njegovo postojanje i valjanost.  Zatim ugovor o radu je kauzalni ugovor jer je kod njega vidno označen njegov cilj (kauza) i ugovor sa odložnim uslovom. To je i  naplatni (teretni) ugovor kojih jedna ugovorna strana daje naknadu, za ono što dobija, zatim samostalni i imenovani ugovor, te ugovor sa trajnim činidbama. Također radi se o pravnom poslu među živima.

 

Sa licem mlađim od 15 godina života ne može se zaključiti ugovor o radu, niti se ono može zaposliti na bilo koju vrstu poslova, a lice između 15 i 18 godina života se može zaposliti uz saglasnost zakonskog zastupnika i pod uvjetom da od ovlaštenog ljekara ili nadležne zdravstvene ustanove pribavi ljekarsko uvjerenje kojim dokazuje da ima opću zdravstvenu sposobnost za rad (čl.20 ZOR-a). Ovo su uslovi koje mora ispuniti maloljetnik prilikom zapošljavanja i zaključivanja ugovora o radu.

 

Odredbom člana 25. stav (1) i (2) Zakona o zaštiti na radu („Službeni list SRBiH“, broj 22/90, „Službeni list RBiH“, br. 16/92 i 13/94, i „Službene novine Federacije BiH“, broj 6/98) propisano je da su organizacija odnosno poslodavac dužni za svako radno mjesto utvrditi uslove rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će raditi na tom radnom mjestu. Niko ne može zasnovati radni odnos ako prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uslovima rada i zahtjevima radnog mjesta.

Prilikom zaključivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa,radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućava ili bitno ometa u izvršavanju obaveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje lica s kojima radnik dolazi u dodir u izvršavanju ugovora o radu. Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na ljekarski pregled (čl.56. st.1. i 2. ZOR-a)

Dakle, poslodavac, može od radnika koji je prošao proceduru prijema i sa kojim treba biti zaključen ugovor o radu, tražiti da dostavi ljekarsko uvjerenje, a može ga i uputiti na ljekarski pregled.

Također poslodavac može pravilnikom o radu  propisati obavezu dostavljanja ljekarskog uvjerenja, prilikom zaključivanja ugovora o radu, te u tom slučaju postoji obaveza dostavljanja.

 

Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 26/16) ne propisuje obavezu raspisivanje konkursa za prijem radnika u radni odnos.

 

Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu, a nakon provođenja procedure prijema propisane pravilnikom o radu poslodavca, što se odnosi na one poslodavce koji moraju donijeti Pravilnik o radu.

 

Nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o radu, te po njemu donesenih Uredbi o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru prijem u radni odnos u javnom sektoru vrši se nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja za prijem u radni odnos.

Kao negativni primjeri u praksi su  zahtjevi poslodavaca da od radnika koji se prijavljuju na konkurs traže dostavu uvjerenja o neosuđivanosti, odnosno nekažnjavanju. Međutim iz člana 227. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH nedvosmisleno proizlazi da niko, nema pravo da od lica koja se prijavljuju na konkurs tražiti da uz prijavu prilože uvjerenje o neosuđivanosti, odnosno nekažnjavanju. Ukoliko postoji pravni osnov, organ može službenim putem, za izabrane kandidate, pribaviti podatak iz kaznene evidencije od nadležnog organa koji vodi evidenciju o tome, ako još traju određene mjere sigurnosti ili pravne posljedice osude.

 

Odredbom člana 103. stav (1) Zakona o obligacionim odnosima propisano je da je ugovor, koji je protivan Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, prinudnim propisima te moralu društva ništavan, ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

U slučaju kada se u ugovoru o radu nalazi datum početka rada radnik, a dan početka rada radnika odstupa od tog ugovorenog dana smatra se da ugovor nije ništav. Ovo iz razloga jer se radni odnos zasniva sa danom stupanja na rad radnika.

 

Posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa utvrđuju se u u autonomnom općem aktu poslodavca, tj. pravilniku o radu i utvrđuju se posebno za svako radno mjesto. U posebne uslove ulazi: stručna sprema, lične vještine, sposobnosti i znanja za konkretno radno mjesto, radno iskustvo i dužina radnog iskustva.

 

 

Odredbom člana 170. Zakona o radu propisano je:

 

(1) Pojedinačnom novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac – pravno lice, za svakog radnika sa kojim ne zaključi ugovor o radu i ne izvrši prijavu na obavezno osiguranje, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000, 00 KM (član 4.).

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se poslodavac – fizičko lice novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM.

(3) Za prekršaj iz stava 1.ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM.

(4) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i lice koje je zatečeno na radu bez zaključenog ugovora o radu, novčanom kaznom od 100,00 KM do 300,00 KM.