Način korištenja godišnjeg odmora

 

Član 49.

 

(1) Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog ovim zakonom, uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(2) U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

(3) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na način kako je utvrđeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o

radu.

 

_____________________

 

 

Odredbom stava (1) ovog člana propisano je da se trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog ovim zakonom, uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

 

Bez obzira na granu djelatnosti u kojoj je zaposlen i bez obzira na poslodavca kod kojega je zaposlen, niti jedan radnik ne smije imati kraći godišnji odmor od zakonom propisanog (minumum 20 radnih dana).

 

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se propisati trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog ovim zakonom prema kriterijima koji mogu biti: a) dužina radnog staža; b) uvjeti rada; c) složenost poslova; d) posebni socijalni uvjeti , npr. roditelj, usvojitelj, samohrani roditelj; e) doprinos na radu; f) invaliditet, itd.

 

Stavom (2) ovog člana propisano je da se u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

 

Imajući u vidu da se u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolovanja potrebno je da o toj činjenici radnik dostavi dokaz

u skladu sa posebnim propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, te u skladu sa pravilnikom o radu ukoliko je isti donijet. Praznici mogu biti međunarodni, državni, vjerski, regionalni i slično. Plaćeno odsustvo svrstava se u drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

 

Stavom (3) propisano je da se pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra da je radno vrijeme raspoređeno na način kako je utvrđeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

 

 

 

Česta su pitanja u praksi o pravu radnika koji zbog bolovanja ili korištenja porođajnog odsustva ne iskoristi godišnji odmor, ili dio godišnjeg odmora do kraja kalendarske godine, da koristi godišnji odmor u narednoj godini za prethodnu godinu. Naglašavamo da u tom slučaju radnik nema na to pravo, bez obzira na razloge zbog kojih nije iskoristio godišnji odmor.