Pojam poslodavca

 

Član 5.

 

Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizičko ili pravno lice koje radniku daje posao na osnovu ugovora o radu.

 

____________________

 

 

Zakon o radu određuje da je poslodavac svako fizičko ili pravno lice koje radniku daje posao tj. za kojeg radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove, na osnovu ugovora o radu.

 

Poslodavac može biti i fizička i pravna osoba, za koju zaposlenik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Kroz pojedine odredbe, propisivanjem dodatnih obaveza za pojedine poslodavce u radnom zakonodavstvu BiH može se, posredno, govoriti o i pojmu „malog poslodavca”. Naime, poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika donosi i objavljuje pravilnik o radu, te bi „mali poslodavac“ bio poslodavac koji zapošljava manje od 30 radnika. Na „malog poslodavca” ne primjenjuju se odredbe o: obavezi donošenja pravilnika o radu.

 

Osvrnut čemo se općenito na pojam poslodavca kroz pozitivne propise.

 

Poslodavcima kao fizičkim licima smatraju se lica koja obavljaju registriranu samostalnu djelatnost. Osnovni zakon koji reguliše obavljanje registriranih samostalnih djelatnosti fizičkih lica je Zakon o obrtu i srodnim djeltnostima („Službene novine Federacije BiH“, broj: 35/09 i 14/11). Ovim zakonom uređuju se uslovi, obavljanje obrtničke djelatnostii srodnih djelatnosti, registracija, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrta i srodnih djelatnosti, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti, organizovanje obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti i nadzor.

Obrt, jeste samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registrovanih privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju, od strane fizičkih lica sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.Srodne djelatnosti, u smislu ovog zakona, jesu sve registrovane privredne i druge

djelatnosti koje obavljaju fizička lica po pravilima obavljanja obrta, a koje se ne

smatraju obrtom. U srodne djelatnosti ubrajaju se i poljoprivredne djelatnosti u smislu Zakona o poljoprivredi.

 

Poslodavci kao fizička lica mogu biti lica koja djelatnost obavljaju u skladu sa: 1) Zakonom o unutrašnjoj trgovini u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH”, broj 40/10); 2) Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti u Federacije BiH (”Sl. novine FBiH”, broj: 32/09), 3) Zakonom o turističkoj djelatnosti („Službene novine Federacije BiH“, br. 32/09), 4) Zakonom o poljoprivredi Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 88/07 i 7/13), 5), itd.

 

Zakonom o poljoprivredi Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 88/07 i 7/13) uređuju se: ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, definira se poljoprivredno gazdinstvo, određuje pojam poljoprivrednika, institucionalna podrška, obavještavanje u poljoprivredi i vođenje registara, upravni i inspekcijski nadzor, kaznene odredbe kao i druga pitanja od značaja za poljoprivredu. Poljoprivredno gazdinstvo može djelovati kao privredno društvo, obrt ili zadruga, ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, te kao porodično poljoprivredno gazdinstvo.

 

Zakonom o unutrašnjoj trgovini u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH”, broj 40/10) uređuje se: obavljanje i uvjeti za obavljanje trgovine na veliko, trgovine na

malo i trgovačkih usluga, osnivanje i prestanak rada trgovačke radnje, posebni oblici

obavljanja trgovine, način formiranja cijena, zaštita potrošača i nedopušteno trgovanje,

ograničenje obavljanja trgovine, nadzor nad primjenom ovog zakona, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje trgovine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.  Pravna i fizička lica koja se bave trgovinom na osnovu registracije, odnosno rješenja kojim se odobrava obavljanje trgovine i trgovačkih usluga smatraju se trgovcem u skladu sa

uvjetima propisanim tim zakonom.

 

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti u Federacije BiH uređuju se uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, osnivanje i prestanak rada ugostiteljske radnje, poslovni prostor, razvrstavanje i kategorizacija ugostiteljskih objekata, te ugostiteljske usluge u domaćinstvu, seoskom domaćinstvu i na plovnom objektu. Ugostiteljsku djelatnost može obavljati pravno i fizičko lice koji su registrirani za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i koji ispunjavaju uvjete propisane tim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Ugostiteljsku djelatnost, pod uvjetima propisanim tim Zakonom, može obavljati i javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkovima i parkovima prirode, ugostiteljska obrazovna ustanova, te učenički i studentski dom u svojim poslovnim prostorijama i prostorima. Ugostitelj može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju ugostiteljske djelatnosti, a koje se uobičajeno obavljaju uz ugostiteljsku djelatnost (prodaja novina i časopisa, duhanskih prerađevina, pružanje usluga bilijara, boćanja, kuglanja, tenisa i sl.) u skladu sa posebnim propisima. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona određene ugostiteljske usluge mogu pružati pravno i fizičko lice koji nisu ugostitelji.

 

 

Zakonom o turističkoj djelatnosti („Službene novine Federacije BiH“, br. 32/09) uređuje se obavljanje turističke djelatnosti, vrste usluga u toj djelatnosti, uslovi i način obavljanja poslova, subjekti koji se mogu baviti tom djelatnošću i uslovi za obavljanje turističke djelatnosti. Turistička djelatnost, je pružanje usluga i posredovanje u turističkom prometu.  Turističke usluge, su: pružanje usluga putničke agencije, turističkog vodiča, pratitelja, animatora, zastupnika, pružanje usluga u nautičkom, seoskom, zdrav- stvenom, kongresnom, vjerskom, omladinskom, sportskom, lovnom, ribolovnom, planinskom i drugim oblicima turizma, usluge na skijaškom terenu, usluge splavarenja i raftinga kao i pružanje ostalih turističkih usluga. Turističku djelatnost mogu obavljati pravna i fizička lica koja su registrirana za obavljanje turističke djelatnosti i ispunjavaju uslove propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona.

 

Djelatnosti se obavljaju u skladu sa klasifikacijom djelatnosti

 

Klasifikacija djelatnosti Bosne i Hercegovine predstavlja opći statistički standard Bosne i Hercegovine i jedinstveno se primjenjuje na cijelom području države. Klasifikacija djelatnosti Bosne i Hercegovine je u potpunosti pruzeta statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti Evropske unije koja je samo dodatno razrađena do nivoa podrazreda. Ovi podrazredi odražavaju specifičnosti Bosne i Hercegovine posebno njena dva entiteta i Brčko Distrikta.

 

Slobodna zanimanja predstavljaju specifičnu oblast obavljanja djelatnosti srodnih obrtu, a ista se, također, obavljaju prema pravilima obrta. Djelatnostima slobodnih zanimanja naročito se smatraju djelatnosti zdravstvenih radnika, advokata, notara, veterinara, revizora, inžinjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, književnika, izumitelja, novinara, umjetnika, sportaša, samostalnih računovođa i druga, itd. Uslovi za obavljanje istih propisani su posebnim zakonima, npr. za advokate, to je Zakon o advokaturi Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 25/02, 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05), za notare Zakon o notarima („Službene novine Federacije BiH“, broj 45/02), za samostalne računovođe Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 83/09), itd.

 

 

Nakon provedene osnovne registracije, potrebno je izvršiti poreznu registraciju

 

Vezano za dilemu šta je bolje osnovati društvo ili obrt, osnivanje društva čini se kao jedan ozbiljniji i komplikovaniji proces, počevši od registracije na sudu, propisa o vođenju računovodstva, većih troškova osnivanja, zatim neuspjeha u obavljanju djelatnosti i sudskih postupaka stečaja i likvidacije društva, itd.

 

Osnivanje obrta čini se jednostavnije zbog načina izdavanja odobrenja od općine i vođenja knjiga. Također, postoji mogućnost obavljanja obrta kao osnovne, dopunske ili dodatne djelatnosti, što također ima uticaja na porezne obaveze, odnosno obaveze za porez na dohodak i doprinose.

 

Upravo zbog navedenih razloga – jednostavnosti, veoma privlačno izgledaju djelatnosti koje se mogu svrstati u, popularno rečeno, „paušalce“, odnosno paušalno oporezivanje ostvarenog dohotka od samostalne djelatnosti. Ukratko, paušalci ne treba da „brinu“ oko vođenja knjiga, ne postoji obaveza fiskalizacije, a privlačni su i niski iznosi obaveznih doprinosa socijalnog osiguranja, te razne druge pogodnosti, kao što su umanjeni iznosi obaveze za komunalne takse i slično.

 

 

Kada su u pitanju obaveze prema zaposlenicima, bilo da je riječ o propisima o radu ili poreznim propisima, obaveze društva i obrta potpuno su iste.

 

 

Pravna lica kao poslodavci mogu biti svi oblici privrednih društava i njihovog povezivanja, javna preduzeća, institucije koje imaju javne ovlasti, ustanove, javne korporacije, poslovna udruženja, zadruge, zadružni savezi i drugi subjekti određeni

posebnim zakonom.

 

Prema Zakonu o privrednim društvima („Službene novine Federacije BiH”, broj 81/15)  društvo može biti organizirano u jednom od sljedećih oblika:

  1. a) društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću;
  2. b) komanditno društvo;
  3. c) dioničko društvo;
  4. d) društvo sa ograničenom odgovornošću.

Povezana društva čine dva ili više društava u skladu sa ovim zakonom, koja se međusobno povezuju i to:

  1. a) učešćem u osnovnom kapitalu ili udjelima (društva povezana kapitalom);
  2. b) putem ugovora (društva povezana ugovorom);
  3. c) putem kapitala i putem ugovora (mješovito povezana društva).

Povezana društva organiziraju se kao koncern, holding, poslovno udruženje ili drugi oblik organiziranja u skladu sa ovim zakonom.

 

 

Prema Zakonu o javnim preduzećima u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 8/05, 81/08, 22/09 i 109/12) javno preduzeće, jeste preduzeće (pravno lice upisano u sudski registar kao privredno društvo, odnosno javno preduzeće definirano kao takvo posebnim propisom) koje obavlja djelatnosti od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa). Djelatnosti od javnog društvenog interesa utvrđuju općina, kanton i Federacija Bosne i Hercegovine, svako u okviru svojih nadležnosti. Javna preduzeća se mogu organizirati u obliku dioničkog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću.

 

Ustanova se osniva za obavljanje djelatnosti obrazovanja, nauke, kulture, fizičke kulture, zdravstva, dječije zaštite, socijalne zaštite, socijalne sigurnosti i drugih djelatnosti utvrđenih zakonom, ako cilj obavljanja djelatnosti nije sticanje dobiti.

Ustanova ima svojstvo pravnog lica.

Za obavljanje javne službe osniva se javna ustanova. Pod javnom službom podrazumijeva se trajno i nesmetano obavljanje djelatnosti u javnom interesu Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona, opštine ili gradske zajednice.