Korištenje godišnjeg odmora

 

Član 52.

 

(1) Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.

(2) Poslodavac je dužan pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora.

(3) Radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće, u visini plaće koju bi ostvario da je radio.

(4) U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u

iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

 

_____________________

 

Vezano za stav (1) ovog člana raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, a radnik može zahtjevati korištenje godišnjeg odmora u više dijelova. Plan korištenja godišnjeg odmora je ustvari raspored korištenja godišnjeg odmora za kalendarsku godinu i isti je poslodavac dužan donijeti, te o istom obavijestiti radnike u pisanom obliku na način propisan pravilnikom o radu. Prije utvrđivanja plana korištenja godišnjeg odmora, poslodavac je dužan da se prethodno konsultuje sa radnicima, vijećem zaposlenika ili sindikatom uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.

Poslodavac može zatražiti od radnika izjašnjavanje o eventualnom korištenju godišnjeg odmora u dva dijela. Također može zatražiti od vijeća zaposlenika ili sindikata da mu dostave svoje prijedloge ili mišlјenje o rasporedu korištenja godišnjeg odmora.

Iako je to diskreciono pravo poslodavca, poželjno i korisno je da poslodavac zatraži navedeno mišlјenje ili prijedloge. Na taj način izbjegavaju se nesporazumi koji mogu nastati prilikom utvrđivanja i realizacije rasporeda korištenja godišnjeg odmora u toku kalendarske godine. Pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se konkretnije urediti raspored i način korištenja godišnjeg odmora.

 

Stavom 2. ovog člana propisano je da je poslodavac dužan pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora.

Ovim stavom štiti se pravo radnika na godišnji odmor. Poslodavac treba radnika, pisanom odlukom, aktom, upoznati o dužini trajanja godišnjeg odmora (minimalno 20 dana) i periodu njegovog korištenja (najdalje do 30. juna naredne godine), kako bi radnik u slučaju nepoštivanja zakonskih odredbi, kao i kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu, mogao zaštiti svoje pravo. Poslodavac je dakle, dužan radnika blagovremeno u roku od sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja, što bi trebalo doprinijeti i pravilnijoj i jednostavnijoj realizaciji godišnjeg odmora.

 

 

Odredbom stava (3) propisano je da radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće, u visini plaće koju bi ostvario da je radio. Dakle jasno i precizno je propisano visina naknade plaće, što je veoma značajno jer u praki ne može doći do bilo kakvih nedoumica.

 

 

Odredbom stava (4) propisano je da u slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

 

U slučaju prestanka ugovora o radu ukoliko radnik zbog bolesti ne koristi dio ili cijeli godišnji odmor zbog bolesti nema pravo na naknadu plaće, jer za nekorištenje godišnjeg odmora nije kriv poslodavac.

Također ukoliko radnik zbog bolesti ili sl. do kraja kalendarske godine nije koristio 12 radnih dana nema pravo na naknadu za neiskorišteni odmor, jer ne postoji odgovornost poslodavca, niti je on uskratio radniku pravo na korištenje godišnjeg odmora.

Ukoliko radnik ide u penziju u februaru ili januaru sljedeće godine, treba mu omogućiti da iskoristi godišnji odmor prije prestanka radnog odnosa, i u tekučoj godini ukoliko to želi. U tom slučaju ima pravo i na regres.

 

Ugovor o radu prestaje: a) smrću radnika; b) sporazumom poslodavca i radnika; c) kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore; d) kad radnik navrši 40 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore; e) danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti; f) otkazom ugovora o radu; g) istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme; h) ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca – danom stupanja na izdržavanje kazne; i) ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca – početkom primjene te mjere; j) pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

 

Ukoliko postupi suprotno ovoj odredbi poslodavac odgovara i prekršajno.

Naime odredbom člana 171. stav (1) tačka 32) Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit za prekršaj poslodavac -pravno lice ako uskrati pravo radniku na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora odnosno naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora (član 52. st. 3. i 4.).

Također vidjeti član 171. ZOR-a stavove (2), (3) i (4).