1. ZAŠTITA RADNIKA

Sigurnost i zdravlje na radu

 

Član 55.

 

(1) Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te ga je dužan upoznati sa organizacijom rada.

(2) Radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim važećim propisima.

(3) Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i o tome je dužan odmah obavijestiti poslodavca i nadležnu inspekciju rada.

(4) Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 3. ovog člana ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

 

__________________________

 

 

Općenito

 

 

Zaštita na radu je sistem pravila, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom. Mjere koje se mogu poduzeti u svrhu otkrivanja, sprječavnaja i otklanjanja opasnosti mogu bti tehničke, zdravstvene, pravne, psihološke, pedagoške vrste.

 

Općenito zaštita radnika se ostvaruje obezbjeđivanjem uvjeta rada koji osiguravaju radnikov fizički i moralni integritet uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, osposobljavanjem radnika za rad na siguran način, štiteći njegovo zdravlje, dostojanstvo, ekonomsku i socijalnu sigurnost.

 

Poslodavac može pisanim uputama osigurati provedbu radnog postupka u skladu s pravilima zaštite na radu.

 

Zaštita na radu je regulisana heteronomnim izvorima prava: zakonom, podzakonskim propisima, kolektivnim ugovorima i pravilnikom o zaštiti na radu kod poslodavca, i drugim aktima.

 

Zaštita na radu regulisana je prije svega Zakonom o zaštiti na radu („Službeni list SR BiH“ broj: 22/90), te podzakonskim propisima, kao što su: Pravilnik o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu („Sl. list SRBiH“, br. 2/91), Pravilnik o obliku i sadržaju isprave iz oblasti zaštite na radu („Sl. list SRBiH“, br. 2/91), Pravilnik o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu („Sl. list SRBiH“, br. 2/91), Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima na tim radnim mjestima („Sl. list SRBiH“, br. 2/91), Pravilnik o postupku skraćivanja radnog vremena na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada („Sl. list SRBiH“, br. 5/86), Opšti pravilnik o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu („Sl. list SFRJ“, br. 35/69), Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi („Sl. list SFRJ“, br. 35/69), Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad i uređajima („Sl. list SFRJ“, br. 18/67, 18/91), Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad („Sl. list SFRJ“, 18/91), Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama („Sl. list SFRJ“, br. 29/71), Pravilnik o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore („Sl. list SRBiH“, br. 5/88), Pravilnik o zaštiti na radu sa razvijačima acetilena i acetilenskim stanicama („Sl. list SRBiH“, br. 32/87), Pravilnik o zaštiti na radu na željeznicama („Sl. list SRBiH“, br. 42/86), Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite pri radu sa dizalicama („Sl. list SFRJ“, br. 55/69), Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u grafičkim preduzećima („Sl. list FNRJ“, br. 56/47), Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u kamenolomima i ciglanama, kao i kod vađenja gline, pijeska i šljunka („Sl. list FNRJ“, br. 69/48), Pravilnik o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu na preradi i obradi metala („Sl. list FNRJ“, br. 40/61), Pravilnik o tehničkim i zdravstveno tehničkim zaštitnim mjerama na radovima pri hemijsko-tehnološkim procesima („Sl. list FNRJ“, br. 55/50), Pravilnik o tehničkim i zdravstveno tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u crnoj metalurgiji („Sl. list FNRJ“, br. 7/55), Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona („Sl. list SFRJ“, br. 53/88), Pravilnik o zaštiti na radu pri korišćenju električne struje („Sl. list SRBiH“, br. 34/88), Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu („Sl. list SRBiH“, br. 20/85), Pravilnik o zaštiti na radu pri mehaničkoj preradi i obradi drveta i sličnih materijala („Sl. list SRBiH“, br. 5/86), Pravilnik o tehničkim normativima za primjenu motornih lančanih testera u šumarstvu („Sl. list SFRJ“, br. 34/80), Pravilnik o tehničkim normativima za ski-liftove („Sl. list SFRJ“, br. 2/85), Pravilnik o zaštiti na radu pri termičkoj obradi legura lakih metala u kupatilima sa nitratnim solima („Sl. list SFRJ“, br. 48/65), Pravilnik o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima („Sl. list SFRJ“, br. 55/65), Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila („Sl. list SFRJ“, br. 17/66), Pravilnik o zaštiti na radu u izradi eksploziva i baruta i manipulisanja eksplozivima i barutima („Sl. list SFRJ“, br. 55/69), Uputstvo o postupku vršenja nadzora nad primjenom propisa iz oblasti zaštite na radu pri gradnji tunela („Sl. list SRBiH“, br. 28/88), Pravilnik o zaštiti na radu u poljoprivredi („Sl. list SFRJ“, br. 36/68), Pravilnik o tehničkim normativima za pekare („Sl. list SFRJ“, br. 13/92), Pravilnik o tehničkim normativima za mlin za preradu žita u mlinske proizvode („Sl. list SFRJ“, br. 13/92), Pravilnik o obezbjeđenju smještaja i ishrane radnika, odnosno njihovom prevozu od mjesta stanovanja da mjesta rada i natrag („Sl. list SRBiH“, br. 18/80), Pravilnik o opremi i postupku za pružanje prve pomoći i o organizovanju službe spašavanja u slučaju nezgode na radu („Sl. list SFRJ“, br. 21/71).

 

Mnogobrojne su Konvencije MOR-a koje regulišu zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Konvencijom broj: 148 o zaštiti radnika od profesionalnog rizika u radnoj sredini prourokavanih zagađenjem zraka, bukom i vibracijama iz 1977. godine u članu 9.  regulisano je da na radnom mjestu treba, koliko je moguće, da bude otklonjen svaki rizik usljed zagađenosti vazduha, buke i vibracija:

  1. a) tehničkim mjerama koje se primjenjuju na nova postrojenja i na nove postupke prilikom projektovanja ili postavljanja, ili tehničkim dodatnim sredstvima koja se stavljaju na postojeća postrojenja ili se koriste u postupcima, a kada to nije moguće,
  2. b) dopunskim mjerama u organizaciji rada.

Član 10. Konvencije:

Ako se mjerama donijetim na osnovu člana 9. ne postiže smanjenje zagađenosti vazduha, buke i vibracija na radnom mjestu do granica utvrđenih shodno članu 8. poslodavac je dužan da obezbijedi i održava odgovarajuću individualnu zaštitnu opremu. Poslodavac ne može tražiti od radnika da radi bez individualne zaštitne opreme predviñene ovim članom.

Član 11 Konvencije:

  1. Zdravstveno stanje radnika koji su izloženi ili mogu biti izloženi profesionalnim rizicima usljed zagañivanja vazduha, buke ili vibracija na radnom mjestu treba da se kontroliše u odgovarajućim vremenskim razmacima, u uslovima i na način koji utvrñuje nadležni organ. Kontrola se sastoji od ljekarskog pregleda koji se obavlje prije zaposlenja i periodičnih pregleda, pod uslovima koje odreñuje nadležni organ.
  2. Kontrola predviñena u paragrafu 1. ovog člana treba da bude besplatna za radnika.
  3. Kada se radniku, na mjestu koje je izloženo zagađenosti vazduha, buci i vibracijama, ne preporučuje duži rad iz zdravstvenih razloga, moraju se preduzeti sve mjere, u skladu sa domaćom praksom i uslovima, da se on premjesti na neko drugo prikladno mjesto ili da mu se obezbijedi isti dohodatak u vidu primanja fondova socijalnog osiguranja ili na neki drugi način.
  4. Mjere donijete radi sprovođenja ove konvencije ne smiju se nepovoljno odraziti na prava radnika utvrñena zakonskim propisima o socijalnoj sigurnosti ili socijalnom osiguranju.

Konvencijom broj: 155 o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i o radnom okruženju iz 1981. godine u članu 16. regulisano je:

  1. Od poslodavaca se mora zahtijevati da osiguraju, u onoj mjeri u kojoj je to razumno izvedivo, da radna mjesta, strojevi, oprema i procesi pod njihovom kontrolom budu sigurni i bez opasnosti za zdravlje.
  2. Od poslodavaca se mora zahtijevati da osiguraju, u onoj mjeri u kojoj je to razumno izvedivo, da hemijske, fizikalne i biološke tvari i agensi pod njihovom kontrolom nisu opasni za zdravlje kad se poduzmu odgovarajuće mjere zaštite.
  3. Od poslodavaca se mora zahtijevati da, gdje je to potrebno, osiguraju odgovarajuću zaštitnu odjeću i zaštitnu opremu kako bi se, u mjeri u kojoj je to razumno izvedivo, spriječile opasnosti od nesreća ili štetnih posljedica za zdravlje.

 

Član 19. iste Konvencije:

Na razini poduzeća moraju se poduzeti mjere kojima se osigurava:

(a) da radnici, dok obavljaju svoj posao, sarađuju u cilju ispunjavanja obaveza koje ima njihov poslodavac;

(b) da predstavnici radnika u preduzeću sarađuju s poslodavcem na području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu;

(c) da predstavnici radnika u preduzeću dobiju odgovarajuće informacije o mjerama koje poslodavac poduzima za osiguranje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te da se mogu savjetovati sa svojim reprezentativnim organizacijama o takvim informacijama, pod uvjetom da ne otkrivaju poslovne tajne;

(d) da se radnicima i njihovim predstavnicima u preduzeću omogući odgovarajuće obrazovanje o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu;

(e) da se radnicima i njihovim predstavnicima i, u određenom slučaju, njihovim reprezentativnim organizacijama u preduzeću omogući da, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom, ispitaju sve vidove sigurnosti i zaštite zdravlja

na radu vezane za njihov rad, te da se poslodavac savjetuje s njima o tim pitanjima; u tu svrhu se, sporazumno, mogu dovesti vanjski tehnički savjetnici;

(f) da radnik odmah prijavi osobi kojoj je neposredno odgovoran svaku situaciju za koju ima opravdan razlog vjerovati da predstavlja neposrednu i ozbiljnu opasnost za njegov život ili zdravlje; dok poslodavac ne poduzme, po potrebi, korektivne mjere, ne smije zahtijevati od radnika da nastavi rad u situaciji u kojoj i dalje postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život i zdravlje.

Pravni standardi zaštite na radu u pravu Evropske unije regulisani su mnogobrojnim direktivama, koje su zemlje članice prenijele u svoje nacinonalne sisteme putem zakona ili podzakonskih propisa.

 

______________________

 

Kada je riječ o stupanja radnika na rad poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, i upoznati ga sa organizacijom rada (stav1).

 

Upoznavanje radnika sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu i organizacijom rada vrši se na način da se radniku omogući uvid u pravilnik o radu i pravilnik o zaštiti na radu, kako bi se upoznao sa istim jer se ova pitanja uređuje navedenim aktima poslodavca. Također ova pitanja mogu se urediti i kolektivnim ugovorom, te će se i kolektivni ugovor dati radniku kako ga mogao pročitati i upoznati se sa istim.

 

Prema stavu 2. ovog člana radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim važećim propisima.

 

Pri organiziranju i provođenju zaštite na radu potrebno je imati u vidu prirodu poslova koji se obavljaju, te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima radi poboljšanja stanja. U organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku potrebno je voditi računa o sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu na radu. Radnik se osposobljava se za rad na siguran način, obavlja poslove dužnom pažnjom te pri tome vodi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. U skladu s općim propisom o radu, pravilnikom ili drugim aktom potrebno je utvrditi organizaciju proveđenja zaštite na radu te prava, obaveze i odgovornosti ovlaštenih osoba i radnika. Uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, potrebno je procjeniti rizik za život i zdravlje radnika i osoba na radu. Radnici koji obavljaju poslove aktivno sudjeluju u procjenjivanju rizika i uvažavaju se njihovi stavovi. Na temelju procjene rizika potrebno je primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te poduzimate druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima. Također potrebno je osposobiti radnika za rad na siguran način, na temelju procjene rizika, prije početka rada, kod promjena u radnom postupku, kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, kod uvođenja nove tehnologije, kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada ili kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu. Poduzeti mjere zaštite od požara i spašavanja radnika. Izraditi plan evakuacije i spašavanja. Sprječiti pušenje na mjestima rada. Osigurati zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je radnik izložen na radu, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom. Radi utvrđivanja, odnosno provjere zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, uputiti radnika na zdravstveni pregled. Prevencija stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan posebno faktorima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi.

 

Radnik poslove obavlja dužnom pažnjom te pri tome vodi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Prije početka rada pregledat će mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika. Pravilno koristiti sredstva rada.  O svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu odmah će obavijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika.

 

Ukoliko radniku neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu, ima pravo da odbije da radi i o tome je dužan odmah obavijestiti poslodavca i nadležnu inspekciju rada (stav 3.).

S tim u vezi radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 3. ovog člana ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove (stav 4.).

 

Ukoliko postupi suprotno ovoj odredbi poslodavac odgovara i prekršajno.

Naime odredbom člana 171. stav (1) tačka 34) i tačka 35) Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit za prekršaj poslodavac -pravno lice ako ne omogući radniku da se prilikom stupanja na rad upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu ili radnika ne upozna sa organizacijom rada (član 55. stav 1.), ili uskrati pravo radniku na naknadu plaće u slučaju iz člana 55 stava 4. ovog zakona.

Također vidjeti član 171. ZOR-a stavove (2), (3) i (4).