1. NAKNADA ŠTETE

Odgovornost radnika za štetu prouzrokovanu poslodavcu

 

Član 89.

 

(1) Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

(2) Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je prouzrokovao.

(3) Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

(4) Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

 

________________

 

 

Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

 

Namjerno postupanje znači da su postojali volja i znanje radnika da čini štetu.

Krajnja nepažnja je gruba nemarnost (radnik se ponaša onako kako se ne bi ponašao prosječno pažljiv radnik). Radnik ne odgovara za običnu nepažnju. Poslodavac je dužan da dokaže krivnju radnika.

 

Šteta se može počiniti na radu ili u vezi s radom. Šteta na radu se prourokuje obavljanjem poslova i radnih zadatka. Šteta nastala u vezi sa radom nije učinjenja direktno obavljanjem poslova na radnom mjestu. Ta šteta u vezi sa radom može biti vezano za predstavljanje, zastupanje, osiguranje, i slično.

 

Pretpostavke odgovornosti su:

 

  • Nastanak štete koja može biti imovinska (obična šteta i izmakla korist) i neimovinska šteta (povreda prava ličnosti – mutatis mutandis i pravne osobe u koje se svrstava povrede prava osobnosti počinjene objavom u medijima, dobar glas pravne osobe, ime odnosno firma, poslovna tajna ).
  • Uzročna veza između radnje i nastale štete
  • Šteta nastala na radu ili u vezi s radom
  • treba postojati funkcionalna veza između radno-pravnog položaja radnika i štete
  • ako šteta nije vezana za poslove radnog mjesta niti je nastala u svezi s radom radnik odgovara prema pravilima ZOO
  • Krivnja radnika
  • Namjera (dolus)
  • Krajnja nepažnja (culpa lata)
  • Ne odgovara za običnu nepažnju (cupla levis) – rizik poslod.

 

 

Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je prouzrokovao.

 

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

 

Ako je više radnika prouzrokovalo štetu krivičnim djelom sa umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

 

Da bi se moglo govoriti o odgovornosti iz stava (4) ovog člana odgovornost mora biti utvrđena pravosnažnom presudom donesenom u krivičnom postupku. U tom slučaju radnici za štetu odgovaraju solidarno, što znači da svaki od više štetnika odgovara za cjelokupnu štetu bez obzira na svoj udio u njezinu uzrokovanju. Solidarni dužnik koji isplati više nego što iznosi njegov udio u šteti može tražiti od svakog od ostalih dužnika da mu naknadi ono što je platio za njega (pravo na regres).