Uznemiravanje i nasilje na radu

 

Član 9.

 

(1) Poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na

radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže zaposlenje kod poslodavca.

(2) Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog člana je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 8. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(3) Seksualno uznemiravanje u smislu stava 1. ovog člana je svako ponašanje koje riječima ili radnjama seksualne prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva

radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje izaziva strah ili stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(4) Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi sa radom.

(5) Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.

 

____________________

 

Puna ravnopravnost spolova garantira se u svim oblastima društva, uključujući ali ne ograničavajući se na oblasti obrazovanja, ekonomije, zapošljavanja i rada, socijalne i zdravstvene zaštite, sportu, kulturi, javnom životu i medijima, bez obzira na bračno i porodično stanje.

 

Zakon o zabrani diskriminacije BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj:59/09 i 66/16) i Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini – prečišćeni tekst (“Službeni glasnik BiH” broj: 32/10) kao antidiskriminacijski zakoni također navode uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i  nasilje po osnovu spola  kao oblike diskriminacije.

Prema navedenim zakonima i Zakonom o radu radnje uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i mobinga vrijeđaju dostojanstvo radnika.

Jedna od osnovnih obaveza poslodavca u radnom odnosu je zaštititi dostojanstvo radnika od postupanja njegovih nadređenih, saradnika te osoba s kojima dolazi u doticaj prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta (npr. kupaca, stranaka, poslovnih partnera itd.). Postupak zaštite dostojanstva trebalo bi urediti pravilnikom o radu. kojim bi se, između ostalog, uredio postupak i mjere za zaštitu. Navedeni postupak treba da služi kako zaštiti radnika, tako i zaštiti samog poslodavca jer se uređenjem ovog postupka stvara pozitivna atmosfera u firmi i spriječavaju se mogući sudski postupci. U pravilniku se može detaljno propisati tok postupka zaštite dostojanstva, sa konkretnim navođenjem ponašanja koja predstavljaju uznemiravanje ili spolno uznemiravanje te propisati sankcije za počinitelja (npr. opomena pred otkaz, otkaz). Takva neželjena ponašanja predstavljaju povredu obveza iz radnog odnosa i u suprotnosti su sa zakonskim propisima, te mogu biti opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

 

Uznemiravanje predstavlja neželjeno ponašanje koje se može ispoljiti kao činjenje ili nečinjenje, a sam radnik nije tražio takav odnos. Dakle trebalo bi se raditi o ponašanju koje je neželjeno, te koje nije traženo niti na bilo koji način potaknuto od subjekta koji mu je izložen.

Neželjeno ponašanje je uzrokovano diskriminacijom na osnovu spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodične obaveze, starosti, invalidnosti, trudnoće,

jezika, vjere, političkog i drugog mišljenja, nacionalne pripadnost, socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja, rase, boje kože, članstva ili nečlanstva u političkim strankama i sindikatima, zdravstvenog statusa, ili nekog drugog ličnog svojstva.

 

Uznemiravanje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Nije bitna namjera da bi došlo do povrede, ali kao posljedica mora nastupiti strah ili da je usljed  radnji činjenja/nečinjenja stvoreno okruženje koje je neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo.

Neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo ponašanje od strane poslodavca može se  ispoljiti u: nazivanju pogrdnim imenima, koristeči prostačke izraze i vulgarizme, smjenjivanje sa određenih dužnosti bez osnove, poticanje drugih da se okrenu protiv određenog radnika, isključivanje iz društvenog života, favoriziranje drugih radnika, uskračivanje važnih informacija bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta, zaduživanje sa rokovima koji se ne mogu ispoštovati, dugoročno pretrpavanje sa poslom, ignoriranje, pojačane kontrole rada, traženju podnošenja ostavke.

 

Zakon o radu ne sadrži element „neželjenog“ ponašanja koji sadrže definicije seksualnog uznemiravanja iz dva antidiskriminacijska zakona.

 

Naime prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini – prečišćeni tekst (“Službeni glasnik BiH” broj: 32/10)  seksualno uznemiravanje je svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne prirode kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba, ili kojim se postiže takav učinak, naročito kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.  Zakon o zabrani diskriminacije BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj:59/09 i 66/16) definira da je seksualno uznemiravanje svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne prirode čiji je cilj ili efekat povreda dostojanstva lica, posebno kada se njime stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

 

Seksualno uznemiravanje je neželjeno ponašanje seksualne prirode, zbog kojeg se određena osoba osjeća uvrijeđeno, poniženo ili zastrašeno. Neželjeno ponašanje mora sadržavati seksualni element, konotaciju ili implikaciju kako bi se okvalifikovalo kao “ponašanje seksualne prirode“.

Seksualno uznemiravanje može se sastojati od različitih oblika verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja seksualne prirode koje osoba koja je izložena ovom ponašanju ne želi.

 

Verbalno ponašanje se ispoljava preko riječi odnosno zvukova koje osoba iskaže ili izrazi, a može ih iskazati usmenim odnosno pismenim putem. Primjeri verbalnog ponašanja, između ostalog, su: zahtijevanje dodira, zagrljaja, upućivanje seksualnih prijedloga, upućivanje uvreda, komentara, opaski ili aluzija seksualne prirode, nepoželjni pritisak da se dogovori sastanak, flertovanje ili traženje seksualnog odnosa ili seksualnih usluga, neželjena pitanja o seksualnom životu, tepanje odrasloj osobi koristeći riječ djevojka ili cura, zviždanje, mačiji pozivi, prelazak sa poslovnih na seksualne teme, ispitivanje o seksualnim fantazijama, preferncijama ili seksualnoj istoriji, lična pitanja o seksualnom životu,  upućivanje uvredljivih viceva, seksualnih šala i dobacivanje, komentiranje nečije seksualne (ne)privlačnosti, pisanje seksualno eksplicitnih ili sugestivnih (SMS i e-mail) poruka ili pisama, širenje seksualnih glasina (uključujući i online), uslovljavanje ostvarivanja beneficija i napredovanja na poslu seksualnim uslugama, prijetnje kažnjavanjem osobe koja odbija udovoljiti seksualnim ponudama.

 

Neverbalno ponašanje se ispoljava preko svih ponašanja, odnosno izraza od strane osobe koji ne obuhvataju riječi odnosno zvukove, naprimjer izraze lica, pokrete tijelom ili simbole. Neverbalno ponašanje obuhvata, ali se ne ograničava na: gestikulacije i insinuacije koje upućuju na imitaciju seksualnog odnosa, nepoželjni seksualni pogledi, izlaganje, prikazivanje ili slanje pornografije, seksualno eksplicitnih slika, karikatura ili postera ili drugih seksualnih slika (uključujući i online), nepoželjna pisma, čest boravak oko neke osobe, odmjeravnje osobe od glave do nogu, oblizivanje usana, stajanje na put osobi.

 

Fizičko ponašanje ispoljava se kao svako seksualno ponašanje osobe koje uključuje kontakt s tijelom osobe koja je izložena neželjenom ponašanju. Fizičko ponašanje obuhvata, ali se ne ograničava na: dodire seksualne prirode, zagrljaje, poljupce, štipanje, milovanje, satjerivanje u čošak, grljenje, ljubljenje, tapšanje, milovanje, udaranje, stiskanje druge osobe, nepotrebne fizičke kontakte s tijelom druge osobe i nepotrebnu bliskost, masaža vrata, dodirivanje nečije odječe, dodirivanje kose, nepoželjni pritisak da se pruži seksualna usluga, fizičko nasrtanje i napad.

 

 

Zakonodavac je prepoznao četiri vrste nasilje na osnovu spola i to je nasilje kojim se nanosi fizička, psihička, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi sa radom.

Fizičko nasilje podrazumeva primjenu fizičke sile na drugu osobu, odnosno žrtvu, koja se najčešće ogleda u udaranju, šamaranju, grebanju, šutiranju, čupanju za kosu, guranju, saplitanju, pritiskanju, davljenju, zadržavanjem kretanja. Fizičko nasilje podrazumeva postojanje namjere i želje kod lica koje je napadač da drugo lice povredi.

Psihičko naslje: sastoji se u ozbiljnoj pretnji da će se napasti život ili tijelo radnika. Prijetnja treba da bude ozbiljna i da izazove osećanje ugrožene sigurnosti. Psihičko nasilje se odnosi takođe na zastrašivanje, konstatno kritikovanje, potcenjivanje, različite optužbe, emocionalno ucjenjivanje, stvaranje nesigurnosti kod žrtve, verbalno zlostavljanje, uznemiravanje, maltretiranje itd.

Seksualno nasilje: podrazumjeva svaku povredu polne slobode i morala, svaki vid degradiranja i ponižavanja na seksualnoj osnovi, svaki vid prisiljavanja na seksualni odnos i silovanje. Ono predstavlja korišćenje prisilnih seksualnih radnji kojima se dominira, manipuliše, prijeti i povređuje druga osoba. Ovu vrstu nasilja često prati i fizičko i psihičko nasilje, a često se ti slučajevi nasilja vrše istovremeno.

 

Ekonomsko nasilje: podrazumeva uskračivanje plate i drugih prava iz radnog odnosa, oduzimanje zarade i primanja, oduzimanje sredstava za rad i dr.

 

Poslodavac je obavezan da organizira rad tako da osigura zdravu i bezbjednu radnu sredinu i da preduzme sve mjere kako bi spriječio pojavu zlostavljanja od strane odgovrnih osoba ili zaposlenih kod poslodavca.

 

 

.Mobing (engl.„mobbing“ – kovanica od glagola „to mob“, što znači prostački napasti, nasrnuti). U našem jeziku često se definiše kao šikaniranje.

Mobing predstavlja nefizičko uznemiravanje na radnom mjestu Jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice uz ponavljenje radnji.  Svrha ili posljedica tih radnji je ugrožavanje ugleda, časti, dostojanstva, integriteta radnika i degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa

Najčešće jedna osoba je tokom mobinga izložena psihičkom zlostavljanju i ponižavanju, te je stavljena u bespomoćnu i bezizlaznu situaciju i u toj situaciji se drži konstantnim aktivnostima mobinga.

 

Aktivnosti mobinga su dosta česte (barem jednom sedmično) i odigravaju se tokom dužeg vremenskog perioda (najmanje šest meseci). Zbog ovih osobina ovakvo maltretiranje ima za rezltat mentalnu, psihosomatskom i socijalnu patnju.

 

Mobing označava oblik ponašanja na radnome mjestu u kojemu pojedinac ili skupina osoba sistemski, tokom dužega vremena, psihički zlostavlja drugu osobu s ciljem ugrožavanja ljudskoga dostojanstva, integriteta, ugleda i časti.

U takvoj situaciji osoba jednostavno više ne može da funkcioniše na radnom mjestu, što često ima za cilj potpunu eliminaciju iz firme, ili proglašavanje ludom.

 

Dvije su osnvne vrste mobinga vertikalni i horizontalni

 

Vertikalni mobing (vertikalni silazni mobbing) u slučajevima kada nadređeni zlostavljaju podređene.Obrnuti mobbing (obrnuti vertikalni mobing, uzlazni vertikalni mobing) koji obilježavaju situacije u kojima podređeni zlostavljaju nadređenoga, a u praksi je nešto rjeđi.

Horizontalni mobbing obilježava zlostavljanje koje potječe od osoba iz radnoga

okruženja koje se nalaze u istoj subordinacijskoj ravni, odnosno nisu ni nadređeni ni

podređeni zlostavljanome radniku/radnici. Osećaj ugroženosti, ljubomora i zavist mogu da podstaknu želju da se eliminiše neki kolega (doskorašnji prijatelj) pogotovu ako postoji uslov da njegova eliminacija vodi napretku u karijeri. Često žrtva ove vrste mobinga može biti radnik koji se ističe po kvalitetu i predanosti poslu i radnim zadacima.

 

Radne sredine gdje se mobing dešava su u pravilu firme u kojim ne postoje jasna pravila u radu i pravila ponašanja, te nedovoljno definirani poslovi radnog mjesta. Zato poseban značaj ima donošenje Pravilnika o radu kojim se definira isto.