1. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Načini prestanka ugovora o radu

 

Član 94.

 

Ugovor o radu prestaje:

  1. smrću radnika;
  2. sporazumom poslodavca i radnika;
  3. kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore ;
  4. kad radnik navrši 40 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore; ;
  5. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;
  6. otkazom ugovora o radu;
  7. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;
  8. ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca – danom stupanja na izdržavanje kazne;
  9. ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca – početkom primjene te mjere;
  10. pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

 

________________

 

Prestanak ugovora o radu zbog smrti radnika.

 

Radni odnos se zasniva, stupanjem radnika na rad, kojem prethodi zaključivanje ugovora o radu između tačno određenog radnika i poslodavca. Kvalifikacije i ostala lična svojstva radnika odlučujući su razlozi zbog kojih poslodavac zaključuje ugovor o radu sa radnikom. Obaveza radnika da obavi određeni rad je strogo lične naravi, te stoga nije prenosiva na drugu osobu. S obzirom da se radi o odnosu sa ličnim obilježjima smrt radnika ima za posljedicu prestanak ugovora o radu.

Suprotno od navedenog smrt poslodavca kao fizičke osobe nije razlog za prestanak ugovora o radu, jer ga može zamjeniti druga osoba ili nasljednik koji stupa u ugovorni odnos I može ispuniti svoje ugovorne obveze prema radniku kao npr. isplatiti plaću itd.

Međutim u nekim slučajevima u kojim je radnik bio usko vezan uz poslodavca, npr. njegovateljica postavlja se pitanje da li prestanak ugovora o radu nastupa smrću poslodavca ili nasljednici trebaju otkazati ugovor o radu poštujući prava koja radniku pripadaju u slučaju otkaza, kao što je pravo na isplatu otpremnine. Zastupa se stajalište da bi nasljednici ipak trebali otkazati ugovor o radu radniku, uz otkazni rok i isplatu otpremnine, jer ugovor o radu treba prestati na neki od načina predviđenih Zakonom o radu.1

____________________________

  1. Potočnjak, Ž., Prestanak ugovora o radu, op. cit., str. 488

 

Prestanak ugovora o radu sporazumom poslodavca i radnika.

Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanoj formi. Sporazumom se utvrđuju rok u kojem radni odnos prestaje, te sva ostala međusobna prava i obaveze koje iz prekida radnog odnosa proizilaze.

 

Prestanak ugovora o radu sporazumom ima za poslodavca niz prednosti u odnosu na

otkaz ugovora o radu: izbjegava se problem pobijanja valjanosti otkaza, što je čest slučaj u sudskoj praksi, poslodavac može tačnije izračunati ekonomske učinke prestanka radnog

odnosa, što je obično teže kod otkaza ugovora o radu uz koji je često vezan sudski postupak, a u slučaju kolektivnih viškova radnika postiže se značajna ušteda vremena vezano za konsultiranje sa vijećem zaposlenika i sindikatom.

 

 

Prestanak ugovora o radu kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore.

 

Prema članu 40. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine

Federacije BiH“, broj: 13/18) pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65

godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

U penzijski staž uključen je i posebni staž, tzv. vojni.

 

Izuzetna prijevremena starosna penzija za muškarce

( Član 142. zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik muškarac ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u:

  1. a) godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  2. b) godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,
  3. c) godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  4. d) godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,
  5. e) godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  6. f) godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,

 

  1. g) godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  2. h) godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
  3. i) godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

 

 

 

Izuzetna prijevremena starosna penzija za žene

 

( Član 143. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

 

Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik žena ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u:

  1. a) godini 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  2. b) godini 56 godina života i 31 godinu staža osiguranja,
  3. c) godini 56 godina i šest mjeseci života i 31 godinu i šest mjeseci staža osiguranja,
  4. d) godini 57 godina života i 32 godine staža osiguranja,
  5. e) godini 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
  6. f) godini 58 godina života i 33 godine staža osiguranja,
  7. g) godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i  šest mjeseci staža osiguranja,
  8. h) godini 59 godina života i 34 godine staža osiguranja,
  9. i) godini 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
  10. j) godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja,
  11. k) godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  12. l) godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,
  13. m) godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  14. n) godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,
  15. o) godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  16. p) godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
  17. q) godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  18. r) godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
  19. s) godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

 

 

 

Izuzetna prijevremena starosna penzija za osiguranike

 

(Član 144. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

 

Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik ima pravo na starosnu penziju i kada navrši 40 godina penzijskog staža i najmanje 62 godine života.

 

 

 

Umanjenje penzije

 

(član 145. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

 

Osiguranicima iz čl. 142, 143. i 144. ovog zakona, za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,333333 %. – Član 144. zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju

 

 

Stimulacija za kasniji odlazak u starosnu penziju

(Član 146. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju)

Osiguranicima iz člana 40. ovog zakona, za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije uvećava se za 0,166666 %.

 

Dakle uslov za odlazak u prijevremenu penziju u 2018. godini za muškarca je 35,5 staža osiguranja i 60,5 godina života dok je za žene uslov 30,5 godina staža osiguranja i 55,5 godina života. Ova granica će se pomjerati svake godine za pola godine staža i pola godine života dok se ne dosegne granica od 40 godina staža osiguranja.

 

Raniji odlazak u penziju destimulira se penalima od 4% za broj godina života manji od 65. godina

Stimulira se ostanak u sferi rada sa 2% godišnje i uključivanjem u izračun penzije bodova i preko 40. godina staža.

 

 

 

Prestanak ugovora o radu kad radnik navrši 40 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore.

 

Polodavac i radnik se mogu dogovoriti da radnik ostane u radnom odnosu i nakon navršenih 40 godina staža osiguranja, kao što se mogu dogovoriti i u slučaju ispunjena uslova iz tačke c) ovoga člana. U ovom slučaju ugovor o radu se ne raskida, niti se zaključuje novi ugovor, već poslodavac donosi pismenu odluku kojom odobrava radniku da ostane u radnom odnosu do određenog datuma.

 

 

Prestanak ugovora o radu otkazom ugovora o radu.

 

Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:

  1. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili
  2. radnik nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa

 

Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku, bez obveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je radnik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo utemeljeno očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.

U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obveza iz ugovora o radu, ugovor o radu ne može se otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku

 

 

Prestanak ugovora o radu istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme.

 

Radnik koji je zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme, ugovor o radu prestaje sa datumom koji se navodi u ugovoru.

 

Potrebno je istaknuti da radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, dok se ne utvrdi da je prestao razlog privremene spriječenosti za rad osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obveze iz ugovora o radu. Međutim ni u tom slučaju ugovor zaključen na određeno vrijeme neće se smatrati ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, jer je to propisano članom 71. stav (3) Zakona o radu.

 

Nakon što je poslodavac stavio izvan snage svoju odluku o otkazu ugovora o radu, radnik više ne može s uspjehom zahtijevati od suda da se otkaz ugovora o radu utvrdi nedopuštenim te odredi dan prestanka radnog odnosa i dosudi mu naknadu štete. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 567/2008-2 od 9.12.2008.

 

Prestanak ugovora o radu ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca – danom stupanja na izdržavanje kazne.

 

Ukoliko radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca – radni odnos radnika prestaje danom stupanja na izdržavanje kazne.

 

Pritvor nije razlog za prestanak radnog odnosa, jer se radnik nakon pritvora može vratiti na posao dok se sudski postupak pravosnažno ne okonča.

 

 

Prestanak ugovora o radu ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca – početkom primjene te mjere.

 

Učiniteljima krivičnih djela mogu se izreći ove sigurnosne mjere:

  1. a) obavezno psihijatrijsko liječenje;
  2. b) obavezno liječenje od ovisnosti;
  3. c) zabrana vršenja poziva, aktivnosti ili funkcija;
  4. d) zabrana upravljanja prijevoznim sredstvom;
  5. e) lišenje predmeta.

 

Vaspitne ili odgojne mjere koje se izriču maloljetnom učinitelju krivičnog djela:

  1. a) disciplinske mjere;
  2. b) mjere pojačanog nadzora;
  3. c) zavodske mjere.

 

 

Prestanak ugovora o radu pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

 

U sudskoj praksi R. Hrvatske imamo sljedeće primjere:

 

Radnik ima pravo tražiti sudski raskid ugovora o radu u slučaju kada je sud utvrdio da je otkaz ugovora o radu kojeg je poslodavac dao radniku, bio nedopušten. Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 118/2008-2 od 17.12.2008. godine

 

Sudski raskid ugovora o radu određuje se datumom donošenja odluke kojom se usvaja zahtjev za utvrđenjem istoga. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 829/08-3 od 03.VI.2008. godine.

 

U vezi sa navedenim u slučaju kad je poslodavac radniku dao nezakonit otkaz, radnik prema radnom zakonodavstvu Hrvatske ima pravo zahtijevati raskid ugovora o radu umjesto povratka na posao koji je prethodno radio. Takvi primjeri postoje kada se otkaz temeljio na lažnim ili uvredljivim tvrdnjama ili ako se radnik boji da će mu se poslodavac ili njegovi pretpostavljeni osvetiti zbog izgubljenog sudskog spora.