Investitor prije početka gradnje mora pribaviti zemljište i riješiti sve imovinsko-pravne odnose za nekretninu na kojoj namjerava graditi objekat. U postupku sticanja prava vlasništva ili prava korištenja zemljišta radi izgradnje treba obezbjediti pravnu sigurnost i efikasnost kako bi se izbjegli eventualni sudski sporovi ili sporovi pred organima uprave, koji mogu značajno usporiti izgradnju i imati štetne posljedice po investitora. Ovo iz razloga jer sporovi pred nadležnim sudovima traju veoma dugo, a efikasni mehanizmi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa značili bi veći stepen pravne sigurnosti. Pravna sigurnost stvara povoljan ambijent za investitore i privlači investicije.

Pravni okvir za kupovinu zemljišta ili sticanje prava na zemljištu regulisan je kroz Zakon o stvarnim pravima  (Službene novine Federacije BiH broj: 66/13 i 100/13) i Zakon o građevinskom zemljištu Federacije BIH (  Službene novine Federacije BiH broj: 67/05).

Zakonom o stvarnim pravima uređuju se sticanje, korištenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava vlasništva i drugih stvarni prava i posjeda. Upravo ovaj zakon je temeljni propis koji služi investitorima za rješavanje pitanja vezano za kupovinu zemljišta ili osiguranje drugih stvarnih prava na zemljištu, posebno uzimajući u obzir novo stvarno pravo naročito važno za potencijalne investitore, pravo građenja. Pravo vlasništva prema ovom zakonu stiče se na osnovu pravnog posla, zakona,odluke suda ili drugog nadležnog organa i nasljeđivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom. Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje daje ovlast svom nosiocu da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti. Pravo građenja je u pravnom pogledu izjednačeno s nekretninom. Zgrada koja je izgrađena, ili koja bude izgrađena, na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljište.

Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije BIH propisano je da općinsko vijeće dodjeljuje neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište radi izgradnje građevina uz pravičnu naknadu. Gradsko građevinsko zemljište dodjeljuje se na korištenje radi građenja na osnovu javnog konkursa koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja, pod uslovima, na način i u postupku propisanim ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima. Neposrednom pogodbom gradsko građevinsko zemljište dodjeljuje se na korištenje za izgradnju: i.) vojnih objekata i objekata za službene potrebe državnih organa(nije moguća dodjela u cilju stambene izgradnje) ii.) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava iii.) objekata komunalne infrastrukture. Fizičkim osobama se ne može dodjeljivati gradsko građevinsko zemljište neposrednom pogodbom. Izuzetno, fizičkom licu se može dodijeliti neposrednom pogodbom druga parcela u postupku naknade za eksproprisano i izuzeto zemljište u skladu sa ovim Zakonom.

Navedene konkurse općine objavljuju u lokalnim sredstvima informisanja ili na svojim web stranicama. Međutim, javni konkursi ovog tipa često nisu dostupni većem broju investitora, posebno stranim investitorima, uzrok može biti nerazvijenost IT kapaciteta ili jednostavno nepoštivanje zakonske procedure.

Ukoliko investitor ne može postići dogovor sa vlasnicima, zemljište za izgradnju objekta od javnog interesa može se steći kroz proces eksproprijacije. Također prema Zakonu o eksproprijaciji FBiH (Sl. novine FBiH br. 70/07, 36/10, 25/12, 8/15 i 34/16) nekretnina se može eksproprisati kada je to potrebno za izgradnju saobraćajne infrastrukture, privrednih, komunalnih, zdravstvenih, prosvjetnih i objekata kulture, objekata odbrane, uprave i drugih objekata od javnog interesa kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine za koju se namjerava predložiti eksproprijacija u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način. Nekretnina se može eksproprisati i kada je to potrebno radi izvođenja drugih radova od javnog interesa. Eksproprijacija nekretnine može biti potpuna ili nepotpuna. Potpuna eksproprijacija podrazumijeva prestanak prava vlasništva ranijeg vlasnika i sva druga prava na toj nekretnini, dok se nepotpunom eksproprijacijom uspostavlja samo služnost na zemljištu na određeno vrijeme.

Također veoma važno za investitore je i to da su trenutno u upotrebi dvije evidencije o nekretninama: zemljišne knjige i katastar. Osnovna razlika između ova dva registra je ta što se u zemljišnim knjigama vodi evidencija o vlasniku nekretnine (koji nužno ne mora biti i u faktičkom posjedu te nekretnine), dok se u katastru vodi evidencija o posjedniku nekretnine (koji nužno ne mora biti i vlasnik).  Pored toga, podaci u zemljišnim knjigama su uglavnom zasnovani na starom premjeru  (iz vremena Austrougarske monarhije) dok se podaci u katastru zasnivaju na novom premjeru zemljišta (snimanje terena iz zraka).

Vođenje, održavanje i uspostava zemljišnih knjiga, kao i upis nekretnina i prava na nekretninama u zemljišnim knjigama u FBiH uređeni su Zakonom o zemljišnim knjigama u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH broj: 58/02, 19/03 i 54/04).