Reformski zakon – Zakon o stvarnim pravima

Reformski zakon – Zakon o stvarnim pravima („Službene novine Federacije BiH“ broj 66/13 i 100/13)

Reforma sistema stvarnih prava u koje spadaju i vlasničko-pravni odnosi bila je priorite u Bosni i Hercegovini kao bivšoj socijalističkoj zemlji. Ustavne promjene i promjene društvenog sistema u Bosni Hercegovini nedvojbeno su uticale na stvaranje novog pravnog sistema. Ove promjene su veoma vidljive u oblasti civilnog prava, posebno prava na nekretninama. Prelaskom u kapitalistički privredni poredak pravni sistem Bosne i Hercegovine temelji se na principima privatnog vlasništva i tržišnog privređivanja za razliku od pravnog sistema bivše države koji je bio zasnovan na društevnom vlasništvu.
Usvajanjem Zakon o stvarnim pravima značajno se mijenja uloga države i njen pravni položaj, titulari dobijaju određena prava i dužnosti, uvode se nova stvrana prava, propisuje se sudska nadležnost umjesto nadležnosti organa uprave, dolazi do izražaja značaj javnih registara. Poseban značaj ovog Zakona predstavlja sveobuhvatno reguliranje materije vezano za sticanje, korištenje, raspolaganje, zaštitu i prestanak prava vlasništva i drugih stvarnih prava i posjeda, te na neki način prestavlja kodifikaciju stvarnog prava.

Stvarno pravo kao grana građanskog (civilnog) prava obuhvata pravila koja obavezuje sve građane. Radi se o dijelu prava kojim se uređuju društveni odnosi koji nastaju među ljudima u pogledu neporednog privrednog iskorištavanja stvari. Stvarno pravo je apsolutno i kao takvo djeluje prema svima (erga omnes), te ovakvo djelovanje zahtjeva uvažavanje od svih trećih lica i odgovarajuće ponašanje. Za razliku od stvarnih prava obligaciona prava postoje i djeluju samo između tačno određenih subjekata (inter partes) koji njihov odnos određuje u granicama određenim javnim poretkom i moralom. Prije donošenja ovog Zakona stvarnopravni odnosi bili su regulirani u više zakona (npr. Zakon o vlasničko-pravnim odnosima, Zakon o prometu nepokretnosti, Zakon o zabrani raspolaganja imovinom, prijenosu sredstava i statusnih promjena pravnih osoba na
teritoriji Bosne i Hercegovine iz drugih država, Zakon o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama, Zakon o uzurpacijama itd.). Ti zakoni nisu bili međusobno harmonizovani, a veliki broj propisa više nije bio u skladu sa novim društvenim uređenjem i zahtjevima tržišne ekonimje. Sistemsko reguliranje stvarnopravnih odnosa uslijedilo je tek donošenjem ovog propisa koji je regulirao ne samo pravo vlasništva već i druga stvarna prava u skladu sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i Ustava BiH.

Za pravno savjetovanje i usluge kontaktirajte AD ACTA