Reformski zakon – Zakon o stvarnim pravima („Službene novine Federacije BiH“ broj 66/13 i 100/13)

 

Reforma sistema stvarnih prava u koje spadaju i vlasničko-pravni odnosi bila je priorite u Bosni i Hercegovini kao bivšoj socijalističkoj zemlji. Ustavne promjene i promjene društvenog sistema u Bosni Hercegovini nedvojbeno su uticale na stvaranje novog pravnog sistema. Ove promjene su veoma vidljive u oblasti civilnog prava, posebno prava na nekretninama. Prelaskom u kapitalistički privredni poredak pravni sistem Bosne i Hercegovine temelji se na principima privatnog vlasništva i tržišnog privređivanja za razliku od pravnog sistema bivše države koji je bio zasnovan na društevnom vlasništvu.
Usvajanjem Zakon o stvarnim pravima značajno se mijenja uloga države i njen pravni položaj, titulari dobijaju određena prava i dužnosti, uvode se nova stvrana prava, propisuje se sudska nadležnost umjesto nadležnosti organa uprave, dolazi do izražaja značaj javnih registara. Poseban značaj ovog Zakona predstavlja sveobuhvatno reguliranje materije vezano za sticanje, korištenje, raspolaganje, zaštitu i prestanak prava vlasništva i drugih stvarnih prava i posjeda, te na neki način prestavlja kodifikaciju stvarnog prava.

Stvarno pravo kao grana građanskog (civilnog) prava obuhvata pravila koja obavezuje sve građane. Radi se o dijelu prava kojim se uređuju društveni odnosi koji nastaju među ljudima u pogledu neporednog privrednog iskorištavanja stvari. Stvarno pravo je apsolutno i kao takvo djeluje prema svima (erga omnes), te ovakvo djelovanje zahtjeva uvažavanje od svih trećih lica i odgovarajuće ponašanje. Za razliku od stvarnih prava obligaciona prava postoje i djeluju samo između tačno određenih subjekata (inter partes) koji njihov odnos određuje u granicama određenim javnim poretkom i moralom. Prije donošenja ovog Zakona stvarnopravni odnosi bili su regulirani u više zakona (npr. Zakon o vlasničko-pravnim odnosima, Zakon o prometu nepokretnosti, Zakon o zabrani raspolaganja imovinom, prijenosu sredstava i statusnih promjena pravnih osoba na
teritoriji Bosne i Hercegovine iz drugih država, Zakon o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama, Zakon o uzurpacijama itd.). Ti zakoni nisu bili međusobno harmonizovani, a veliki broj propisa više nije bio u skladu sa novim društvenim uređenjem i zahtjevima tržišne ekonimje. Sistemsko reguliranje stvarnopravnih odnosa uslijedilo je tek donošenjem ovog propisa koji je regulirao ne samo pravo vlasništva već i druga stvarna prava u skladu sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i Ustava BiH.

Za pravno savjetovanje i usluge kontaktirajte AD ACTA

OKOLNOST  DA  NIJE  IZVRŠEN  ZEMLJIŠNO-KNJIŽNI  PRENOS,  ODNOSNO  DA NACIONALIZACIJA NIJE PROVEDENA U ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA, NEMA UTICAJ NA PRAVNE  POSLJEDICE  NACIONALIZACIJE.  NEKRETNINA  OBUHVAĆENA NACIONALIZACIJOM  PO  SAMOM  ZAKONU  POSTAJE  DRŽAVNO  VLASNIŠTVO,  A PRIJAŠNJI SUVLASNICI PRESTAJU BITI SUVLASNICI NEKRETNINA.

Pogledaj više

Ako  na  dan  stupanja  na  snagu  Zakona  o stvarnim pravima pravo upravljanja ili pravo korištenja ili pravo raspolaganja zgradom u društvenom  vlasništvu  pripada  osobi  različitoj  od  one  kojoj  je pripadalo  pravo  upravljanja  ili  pravo  korištenja  ili  pravo raspolaganja  zemljištem,  pravo  vlasništva  nekretnine  iz  člana 347. ovoga zakona stječe vlasnik zgrade legalizacijom zgrade (čl. 348. ZSP).

Pogledaj više