Reformski zakon – Zakon o stvarnim pravima („Službene novine Federacije  BiH“  broj  66/13 i 100/13)

Reforma sistema stvarnih prava u koje spadaju i vlasničko-pravni odnosi  bila je priorite u Bosni i Hercegovini kao bivšoj socijalističkoj zemlji. Ustavne promjene i promjene društvenog sistema u Bosni Hercegovini nedvojbeno su uticale na stvaranje novog pravnog sistema. Ove promjene su veoma vidljive u oblasti civilnog prava, posebno prava na nekretninama. Prelaskom u kapitalistički privredni poredak pravni sistem Bosne i Hercegovine temelji se na principima privatnog vlasništva i tržišnog privređivanja za razliku od pravnog sistema bivše države koji je bio zasnovan na društevnom vlasništvu.

Usvajanjem Zakon o stvarnim pravima značajno se mijenja uloga države i njen pravni položaj, titulari dobijaju određena prava i dužnosti, uvode se nova stvrana prava, propisuje se sudska nadležnost umjesto nadležnosti organa uprave, dolazi do izražaja značaj javnih registara. Poseban značaj ovog Zakona predstavlja sveobuhvatno reguliranje materije vezano za sticanje, korištenje, raspolaganje, zaštitu i prestanak prava vlasništva i drugih stvarnih prava i posjeda, te na neki način prestavlja kodifikaciju stvarnog prava.

 

Stvarno pravo kao grana građanskog (civilnog) prava obuhvata pravila koja obavezuje sve građane. Radi se o dijelu prava kojim se uređuju društveni odnosi koji nastaju među ljudima u pogledu neporednog privrednog iskorištavanja stvari. Stvarno pravo je apsolutno i kao takvo djeluje prema svima (erga omnes), te ovakvo djelovanje zahtjeva uvažavanje od svih trećih lica i odgovarajuće ponašanje. Za razliku od stvarnih prava obligaciona prava postoje i djeluju samo između tačno određenih subjekata (inter partes) koji njihov odnos određuje u granicama određenim javnim poretkom i moralom. Prije donošenja ovog Zakona stvarnopravni odnosi bili su regulirani u više zakona (npr. Zakon o vlasničko-pravnim odnosima, Zakon o prometu nepokretnosti, Zakon  o  zabrani  raspolaganja  imovinom,  prijenosu sredstava  i  statusnih  promjena  pravnih  osoba  na

teritoriji  Bosne  i  Hercegovine  iz  drugih  država, Zakon  o  pravu  svojine  na  poslovnim  zgradama  i poslovnim  prostorijama, Zakon o uzurpacijama itd.). Ti zakoni nisu bili međusobno harmonizovani, a veliki broj propisa više nije bio u skladu sa novim društvenim uređenjem i zahtjevima tržišne ekonimje. Sistemsko reguliranje stvarnopravnih odnosa uslijedilo je tek donošenjem ovog propisa koji je regulirao ne samo pravo vlasništva već i druga stvarna prava u skladu sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i Ustava BiH.

 

Za pravno savjetovanje i usluge kontaktirajte AD ACTA

IZ PRAKSE

Osnovna načela se propisuju zakonima, i to nisu uvodi u zakone kako se to pogrešno smatra.

Naime riječ je o pravnim kriterijima (pravnim principima), koji predstavljaju, temelje pravnog uređenje kojim se veliki neodređeni broj spornih pravnih situacija rješava na pravno i društveno optimalan način.

Pogledaj više

Odredbom člana 6. st. (2) Zakona o stvarnim pravima („Službene novine Federacije  BiH“  broj  66/13 i 100/13) propisano je da su nekretnine čestice zemljišne površine, zajedno sa svim onim  što  je  sa  zemljištem  trajno  spojeno  na  površini  ili ispod nje, ako zakonom nije drugačije određeno. Ova odredba uvodi veliku promjenu u dosadašnje uređenje prava vlasništva, jer zemljište predstavlja glavnu stvar.

Pogledaj više

Država je po Zakonu o stvarnim pravima („Službene novine Federacije  BiH“  broj  66/13 i 100/13) izgubila privilegije koja je uživala kao nosilac stvarnih prava. Sada je i država kao titular prava vlasništva u potpunosti izjednačena sa ostalim titularima, što je posebno značajno za dosjelost.